Povodom obeležavanja Nacionalnog dana rodne ravnopravnosti, koji se u Srbiji obeležava 11. juna,
u Opštinskoj narodnoj biblioteci “Veljko Petrović” u Žablju je održano predavanje za srednjoškolce posvećeno temi rodne ravnopravnosti i značaju stvaranja jednakih mogućnosti za žene i muškarce.
Na poziv Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, u događaju je učestvovala i direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Ivana Krsmanović.
Nacionalni dan rodne ravnopravnosti ustanovila je Vlada Republike Srbije 2021. godine sa ciljem podizanja svesti o značaju unapređenja položaja žena u društvu. Datum 11. jun odabran je u znak sećanja na 1842. godinu, kada je ukazom kneza Mihaila ženama u Srbiji prvi put omogućeno školovanje, čime je načinjen važan korak ka njihovom obrazovnom i društvenom osnaživanju.
Obraćajući se mladima, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Ivana Krsmanović istakla je da je obrazovanje jedan od ključnih preduslova za postizanje stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.
„Treba ženama pružiti priliku da se edukuju, da se obrazuju i da što više rade na svojoj ekonomskoj nezavisnosti, jer je upravo to put ka ravnopravnosti“, poručila je Krsmanović.
Govoreći o izazovima sa kojima se žene i dalje suočavaju, ona je ukazala na značaj promena društvenih obrazaca, posebno u ruralnim sredinama.
„Kod nas je još uvek problem u tradicionalnoj svesti, koja sa jedne strane predstavlja vrednost, ali ima i svoje manjkavosti. Potrebno je više raditi na osnaživanju žena i podizanju svesti o rodnoj ravnopravnosti, naročito u ruralnim područjima“, naglasila je Krsmanović.
Učesnicima se obratila i zamenica pokrajinskog ombudsmana za ravnopravnost polova Snežana Knežević, koja je ukazala na činjenicu da, uprkos unapređenom zakonodavnom okviru, žene i dalje nisu ravnopravno zastupljene u mnogim oblastima društvenog života. Ona je podsetila na probleme poput nasilja nad ženama, neplaćenog kućnog rada, ekonomskih nejednakosti i neravnomerne raspodele imovine.
„Potrebno je menjati svest celog društva. Patrijarhalni obrasci koji su još uvek prisutni predstavljaju izazov na kojem moramo zajednički da radimo kako bismo ostvarili ne samo formalnu, već i suštinsku ravnopravnost žena i muškaraca“, istakla je Snežana Knežević.
Podaci pokazuju da žene u Srbiji i dalje imaju nižu stopu zaposlenosti, manju zastupljenost među vlasnicima nepokretnosti i niža primanja u odnosu na muškarce, iako su obrazovanije i brojnije među visokoobrazovanim građanima. Istovremeno, najveći deo neplaćenog rada u domaćinstvu i dalje obavljaju žene, što značajno utiče na njihove mogućnosti za profesionalni razvoj i ekonomsko osamostaljivanje.
Zavod za ravnopravnost polova kontinuirano sprovodi aktivnosti usmerene na unapređenje položaja žena kroz programe ekonomskog osnaživanja, edukacije, podršku ženskom preduzetništvu, promociju rodne ravnopravnosti i podizanje svesti o značaju jednakih mogućnosti za sve građanke i građane. Poseban fokus Zavoda usmeren je na osnaživanje žena iz ruralnih sredina, podršku ženskim udruženjima i unapređenje njihove vidljivosti i učešća u društvenom i ekonomskom životu.
Obeležavanje Nacionalnog dana rodne ravnopravnosti prilika je da se ukaže na ostvarene pomake, ali i na izazove koji i dalje postoje, kako bi se zajedničkim delovanjem institucija, organizacija i građana gradilo društvo jednakih šansi za žene i muškarce.