15.09.2023 | Aktuelno, Promotivni programi
U subotu 23. septembra 2023. godine u izletištu Devojački bunar (Banatski Karlovac, opština Alibunar) od 11 do 17 časova biće održan 14. po redu Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini.
Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini je tradicionalna manifestacija Zavoda za ravnopravnost polova koja se svake godine održava u drugom gradu Vojvodine a povodom obeležavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana seoskih žena, kada zemlje širom sveta različitim aktivnostima ukazuju na poseban doprinos žena na selu, na njihovu ključnu ulogu u unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, unapređenju kvaliteta hrane i eliminisanju siromaštva na selu.
Prvi Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini održan je u Novom Sadu 2009. godine na kome su izložene rukotvorine i proizvodi ženskih seoskih organizacija sa teritorije Vojvodine, promovisani su njihovi projekti i rezultati, a javnosti je predstavljeno i prvo sveobuhvatno istraživanje o položaju žena na selu koje je sproveo Zavod za ravnopravnost polova.
Ideja o organizovanju ovakve vrste manifestacije proistekla je na osnovu rezultata istraživanja a cilj je bio predstaviti javnosti žene koje žive na selu, ukazati na njihov često marginalizovan položaj, afirmisati njihova znanja i veštine, kao i ulogu koju žene sa sela mogu imati u unapređenju razvoja turizma, poljoprivrede, bezbednosti hrane, smanjenju siromaštva i razvoja svojih lokalnih zajednica uopšte.
Svake godine manifestacija se organizuje u drugom gradu kako bi se ženama sa sela omogućilo da posete i druge krajeve Vojvodine, steknu nova iskustva i upoznaju se sa primerima dobre prakse drugih organizacija. Do sada je Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini održan u Novom Sadu, Somboru, Inđiji, Subotici, Kikindi, Apatinu, Bačkoj Palanci, Zrenjaninu, Šidu i Pančevu.
Opština Alibunar je domaćin 14. po redu manifestacije koja će ove godine okupiti preko 150 udruženja žena sa sela sa teritorije cele Vojvodine. Posetioci će imati priliku da vide proizvode iz domaće radinosti, pre svega rukotvorine, vez, tkanice, suvenire, ali i da probaju tradicionalnu vojvođansku hranu pripremljenu po starinskim receptima. Manifestacija ima za cilj da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, ali i društveni aktivizam kada je u pitanju razvoj i promocija svojih lokalnih zajednica.
Sajam je izložbeno-prodajnog karaktera i traje od 11 do 17 časova.
Događaj se održava u organizaciji opštine Alibunar i Turističke organizacije opštine Alibunar pod pokroviteljstvom Zavoda za ravnopravnost polova i Pokrajinske vlade.
11.06.2023 | Aktuelno
Vlada Republike Srbije ustanovila je 2021. godine DAN RODNE RAVNOPRAVNOSTI sa ciljem podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenja položaja žena u Srbiji, kako bi i žene i muškarci, imali jednake mogućnosti da rade, napreduju i žive. Koncept jednakih mogućnosti za sve preduslov je napretka celokupnog društva i jedan je od osnovnih vrednosti demokratske države.
Dan za obeležavanje Dana rodne ravnopravnost izabran je kao podsetnik na 11. jun, dan kada je 1842. godine odobreno školovanje žena u Srbiji. Ukazom kneza Mihaila Nataliji Petrović i Sofiji i Katarini Lekić odobreno je da mogu da otvore školu za žensku decu rukovodeći se time da je pravo glasa i obrazovanje devojčica i žena siguran put ka boljem i kvalitetnijem životu.
RODNA RAVNOPRAVNOST je koncept koji znači da sva ljudska bića imaju slobodu da razvijaju lične sposobnosti i prave izbore bez ograničenja nametnutih strogim rodnim ulogama, da se različito ponašanje, želje i potrebe žena i muškaraca u jednakoj meri uzimaju u obzir, vrednuju i podržavaju.
RODNA RAVNOPRAVNOST podrazumeva ravnopravnu vidljivost, osnaženost i učešće oba pola u svim sferama javnog i privatnog života. Rodna ravnopravnost je suprotna rodnoj neravnopravnosti, a ne rodnim razlikama i njen cilj je da promoviše puno učešće žena i muškaraca u društvu.
RODNA RAVNOPRAVNOST pretpostavlja da muškarci i žene imaju jednake preduslove za ostvarivanje ljudskih prava i da postoje jednake mogućnosti za muškarce i žene da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom, socijalnom i nacionalnom napretku, kao i da imaju identične mogućnosti da uživaju sve koristi i beneficije od napretka jedne zajednice.
Bez ravnopravnosti u političkom, ekonomskom i bilo kom drugom obliku odlučivanja, ne postoji mogućnost da rodna ravnopravnost bude integrisana u kreiranje politika vlade. Bez aktivnog učešća žena u procesu izgradnje našeg društva kao modernog, evropski profilisanog i demokratskog, nije moguće ostvarivanje demokratije, ravnopravnosti i napretka društva.
Rodna ravnopravnost regulisana je u našem zakonodavstvu usvajanjem i primenom kako međunarodnih dokumenata, tako i donošenjem zakona i drugih strategija na nacionalnom i pokrajinskom nivou:
• Zakon o ratifikaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama Ujedinjenih nacija,
• Zakon o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici,
• Pekinška deklaracija i Platforma za akciju,
• Rezolucija o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom i regionalnom nivou,
• Rezolucija Saveta bezbednosti – žene, mir i bezbednost 1325,
• Zakon o rodnoj ravnopravnosti,
• Zakon o zabrani diskriminacije,
• Zakon o sprečavanju nasilja u porodici,
• Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine,
• Strategija za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period 2021-2025. godine,
• Odluka o ravnopravnosti polova AP Vojvodine,
• Program za zaštitu žena od nasilja u porodici i partnerskim odnosima i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u AP Vojvodini za period od 2023. do 2026. godine.
Normativni okvir dostupan je ovde
NASLOVNA: Fotografija iz monografije „Pedeseto-godišnjica 1863-1913, Viša ženska škola u Beogradu”, koja se čuva u Zavičajnom odeljenju Biblioteke grada Beograda, kao i u digitalnoj biblioteci ove ustanove
https://digitalna.bgb.rs/jsp/RcWebBrowseCollections.jsp
5.06.2023 | Aktuelno
Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je danas ugovore o dodeli bespovratnih sredstava bračnim parovima za kupovinu kuća na selu u Vojvodini.
Sredstva je dobilo 11 bračnih parova, a ove godine nekretnine su kupljene u opštinama Bač, Kikinda, Kovin, Srbobran, Bačka Palanka i gradovima Sombor i Subotica.
Konkurs za kupovinu kuća realizuje se kao mera podrške Pokrajnske vlade sa ciljem da se utiče na imovinsko stanje žena koje će na taj način unaprediti i njihov ekonomski položaj.
Statistika o vlasništvu nad nekretninama jedan je od najboljih pokazatelja u domenu ekonomije, a brojke kažu da su žene na teritoriji AP Vojvodine vlasnice nekretnina u 14 odsto, a suvlasnice u 12 odsto slučajeva.
Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se žene i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova. Vlasništvo nad nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao.
Zavod za ravnopravnost polova aktivno radi na osnaživanju žena i ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama, posebno kroz podsticajne programe i konkurse na osnovu kojih je u periodu od 2015. do 2023. godine 338 žena postalo suvlasnica kuće na selu u Vojvodini, a Pokrajinska vlada je za ovaj program iz budžeta izdvojila ukupno 341 milion dinara.
19.05.2023 | Aktuelno
U četvrtak, 18. maja 2023. godine, povodom Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja, u holu Rektorata Univerziteta u Novom Sadu otvorena je izložba “Slikom do promene”.
Izložbu čine fotografije i ilustracije koje na etičan način prikazuju problem nasilja prema ženama, njegove oblike i reakcije na nasilje, a deo su javne baze koja je dostupna za besplatno korišćenje svim medijima.

Foto: Milena Đorđević/Novinarke protiv nasilja/NPN
Baza je nastala 2022. godine na inicijativu grupe “Novinarke protiv nasilja”, programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Fonda B92 i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Cilj ove inicijative je bio da skrene pažnju na značaj slika koje prate objave o nasilju prema ženama i pomogne medijima da odgovornim izveštavanjem doprinesu boljem razumevanju i prevenciji nasilja prema ženama.
Link na kome je moguće preuzeti fotografije sa uputstvom za korišćenje: Baza fotografija
19.05.2023 | Aktuelno
Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović i saradnica za odnose sa javnošću Katarina Krajnović učestvovale su na skupu „Institucionalni mehanizmi za suzbijanje nasilja prema ženama“ povodom obeležavanja 18. maja – Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja. Skup je održan na Pravnom fakultetu u Novom Sadu u organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, Ministarstva pravde Republike Srbije i mreže „Život bez nasilja“ čiji je Zavod aktivni član od samog osnivanja.
Cilj događaja bio je okupiti predstavnike/ce relevantnih institucija (ministarstva pravde, sudstva, policije, tužilaštva, centara za socijalni rad, tela za rodnu ravnopravnost i drugih) u čijoj nadležnosti je rešavanje problema nasilja u porodici i društvu i podstaći još bolju koordinisanu multisektorsku saradnju državnih organa, preventivno delovanje i pružanje delotvorne zaštite svim ženama i devojčicama.
Događaju su prisustvovali i studenti i studentkinje Pravnog fakulteta u Novom Sadu čime je skup na ovu temu dobio još jedan značaj jer je budućim profesionalcima i profesionalkama približio temu rodno zasnovanog nasilja i dao jednu novu perspektivu kada su u pitanju pravni mehanizmi zaštite žena koje trpe nasilje u porodici.
Konstatovano je da Republika Srbija ima dobar normativni okvir za suzbijanje nasilja prema ženama, i da brojne nevladine organizacije i državne institucije ulažu napore i postižu određene rezultate na planu suzbijanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali da su ovi oblici nasilja i dalje još uvek široko rasprostranjeni, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi života.
U smanjenju nasilja prema ženama najviše doprinosi podizanje društvene svesti o nultoj toleranciji na rodno zasnovano nasilje, kao i pravovremeno i delotvorno reagovanje nadležnih organa i institucija.
18.05.2023 | Aktuelno
Povodom Dana sećanja na žene žrtve nasilja u porodici podsećamo javnost da je od početka ove godine u Srbiji u porodično-partnerskom kontekstu učinjeno 18 femicida – ubijeno je 16 žena i dve maloletne devojčice od 16 i dve godine.
Dan sećanja na žene žrtve nasilja u porodici ove godine se u Srbiji obeležava po šesti put. Vlada Republike Srbije je 2017. godine 18. maj proglasila Danom sećanja na žene žrtve nasilja nakon što je, na inicijativu Mreže „Žene protiv nasilja” i uz podršku 32 organizacije civilnog društva, peticiju potpisalo više od 8.000 građanki i građana Srbije tokom akcije sprovedene u 25 gradova i opština.
Akcija zagovaranja ideje da se jedan ovakav dan proglasi organizovana je kako bi se javnost, ali i nadležne institucije, stalno podsećale na rizik od femicida i njegove posledice, naročito nakon što je u periodu od 16. do 18. maja 2015. godine tokom 72 sata u Srbiji ubijeno sedam žena.
Sećanje na žene koje više nisu među nama ujedno je i opomena da nepostupanje ili pogrešno postupanje nadležnih institucija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja žene plaćaju svojim životima.
PRIJAVI NASILjE!
JEDINSTVENI SOS TELEFON ZA ŽENE ŽRTVE NASILjA: 0800-10-10-10
(besplatan poziv, radnim danima 10-20 časova)