Još 11 žena postale suvlasnice nekretnine u Vojvodini

Još 11 žena postale suvlasnice nekretnine u Vojvodini

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je danas ugovore o dodeli bespovratnih sredstava bračnim parovima za kupovinu kuća na selu u Vojvodini.

Sredstva je dobilo 11 bračnih parova, a ove godine nekretnine su kupljene u opštinama Bač, Kikinda, Kovin, Srbobran, Bačka Palanka i gradovima Sombor i Subotica.

Konkurs za kupovinu kuća realizuje se kao mera podrške Pokrajnske vlade sa ciljem da se utiče na imovinsko stanje žena koje će na taj način unaprediti i njihov ekonomski položaj.

Statistika o vlasništvu nad nekretninama jedan je od najboljih pokazatelja u domenu ekonomije, a brojke kažu da su žene na teritoriji AP Vojvodine vlasnice nekretnina u 14 odsto, a suvlasnice u 12 odsto slučajeva.

Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se žene i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova. Vlasništvo nad nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao.

Zavod za ravnopravnost polova aktivno radi na osnaživanju žena i ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama, posebno kroz podsticajne programe i konkurse na osnovu kojih je u periodu od 2015. do 2023. godine 338 žena postalo suvlasnica kuće na selu u Vojvodini, a Pokrajinska vlada je za ovaj program iz budžeta izdvojila ukupno 341 milion dinara.


 

ODGOVORNO IZVEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA PUTEM FOTOGRAFIJA

ODGOVORNO IZVEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA PUTEM FOTOGRAFIJA

U četvrtak, 18. maja 2023. godine, povodom Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja, u holu Rektorata Univerziteta u Novom Sadu otvorena je izložba “Slikom do promene”.

Izložbu čine fotografije i ilustracije koje na etičan način prikazuju problem nasilja prema ženama, njegove oblike i reakcije na nasilje, a deo su javne baze koja je dostupna za besplatno korišćenje svim medijima.

Foto: Milena Đorđević/Novinarke protiv nasilja/NPN

Baza je nastala 2022. godine na inicijativu grupe “Novinarke protiv nasilja”, programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Fonda B92 i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Cilj ove inicijative je bio da skrene pažnju na značaj slika koje prate objave o nasilju prema ženama i pomogne medijima da odgovornim izveštavanjem doprinesu boljem razumevanju i prevenciji nasilja prema ženama.

Link na kome je moguće preuzeti fotografije sa uputstvom za korišćenje: Baza fotografija

 

 

 


 

ОBELEŽEN 18. МАЈ / NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

ОBELEŽEN 18. МАЈ / NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović i saradnica za odnose sa javnošću Katarina Krajnović učestvovale su na skupu „Institucionalni mehanizmi za suzbijanje nasilja prema ženama“ povodom obeležavanja 18. maja – Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja. Skup je održan na Pravnom fakultetu u Novom Sadu u organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, Ministarstva pravde Republike Srbije i mreže „Život bez nasilja“ čiji je Zavod aktivni član od samog osnivanja.

Cilj događaja bio je okupiti predstavnike/ce relevantnih institucija (ministarstva pravde, sudstva, policije, tužilaštva, centara za socijalni rad, tela za rodnu ravnopravnost i drugih) u čijoj nadležnosti je rešavanje problema nasilja u porodici i društvu i podstaći još bolju koordinisanu multisektorsku saradnju državnih organa, preventivno delovanje i pružanje delotvorne zaštite svim ženama i devojčicama.

Događaju su prisustvovali i studenti i studentkinje Pravnog fakulteta u Novom Sadu čime je skup na ovu temu dobio još jedan značaj jer je budućim profesionalcima i profesionalkama približio temu rodno zasnovanog nasilja i dao jednu novu perspektivu kada su u pitanju pravni mehanizmi zaštite žena koje trpe nasilje u porodici.

Konstatovano je da Republika Srbija ima dobar normativni okvir za suzbijanje nasilja prema ženama, i da brojne nevladine organizacije i državne institucije ulažu napore i postižu određene rezultate na planu suzbijanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali da su ovi oblici nasilja i dalje još uvek široko rasprostranjeni, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi života.

U smanjenju nasilja prema ženama najviše doprinosi podizanje društvene svesti o nultoj toleranciji na rodno zasnovano nasilje, kao i pravovremeno i delotvorno reagovanje nadležnih organa i institucija.


 

18. MАЈ – NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

18. MАЈ – NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

Povodom Dana sećanja na žene žrtve nasilja u porodici podsećamo javnost da je od početka ove godine u Srbiji u porodično-partnerskom kontekstu učinjeno 18 femicida – ubijeno je 16 žena i dve maloletne devojčice od 16 i dve godine.

Dan sećanja na žene žrtve nasilja u porodici ove godine se u Srbiji obeležava po šesti put. Vlada Republike Srbije je 2017. godine 18. maj proglasila Danom sećanja na žene žrtve nasilja nakon što je, na inicijativu Mreže „Žene protiv nasilja” i uz podršku 32 organizacije civilnog društva, peticiju potpisalo više od 8.000 građanki i građana Srbije tokom akcije sprovedene u 25 gradova i opština.

Akcija zagovaranja ideje da se jedan ovakav dan proglasi organizovana je kako bi se javnost, ali i nadležne institucije, stalno podsećale na rizik od femicida i njegove posledice, naročito nakon što je u periodu od 16. do 18. maja 2015. godine tokom 72 sata u Srbiji ubijeno sedam žena.

Sećanje na žene koje više nisu među nama ujedno je i opomena da nepostupanje ili pogrešno postupanje nadležnih institucija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja žene plaćaju svojim životima.

PRIJAVI NASILjE!

JEDINSTVENI SOS TELEFON ZA ŽENE ŽRTVE NASILjA: 0800-10-10-10
(besplatan poziv, radnim danima 10-20 časova)


 

Ažurirani podaci o telima za rodnu ravnopravnost i udruženjima žena u AP Vojvodini

Ažurirani podaci o telima za rodnu ravnopravnost i udruženjima žena u AP Vojvodini

Zavod za ravnopravnost polova je u periodu od 1. februara do 1. aprila 2023. godine,  u skladu sa svojom delatnošću koja obuhvata prikupljanje podataka, vođenje statističke evidencije i sprovođenje analize o stanju rodne ravnopravnosti na području AP Vojvodine, sproveo godišnje ažuriranje podataka o radu i funkcionisanju tela za rodnu ravnopravnost u jedinicama lokalnih samouprava u AP Vojvodini.

Upitnik o funkcionisanju tela za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou prosleđen je na adrese svih 45 jedinica lokalne samouprave u AP Vojvodini sa namerom da se utvrdi ispunjenost odredbi članova 63 i 64 Zakona o rodnoj ravnopravnosti, a koji se odnose na obaveze lokalnih samouprava kada je u pitanju formiranje rodnih mehanizama u AP Vojvodini.

Podaci su dostupni na sajtu Zavoda na linku: https://ravnopravnost.org.rs/lokalni-mehanizmi-za-rodnu-ravnopravnost/

U istom periodu sprovedeno je i ažuriranje Baze podataka o udruženjima žena u Vojvodini kojih prema poslednjim podacima ima 405. Najveći broj udruženja se bavi očuvanjem i negovanjem tradicije i starih zanata, ručnim radom i proizvodnjom hrane, ruralnim razvojem i manifestacionim turizmom, zatim ekologijom i unapređenjem životne sredine, humanitarnim radom i afirmacijom i podrškom inkluzivnim politikama usmerenim ka ranjivim grupama društva. Jedan deo organizacija se bavi i promocijom ljudskih prava žena, informisanjem žena o reproduktivnom zdravlju, kao i edukacijom o rodnoj ravnopravnosti i aktivnostima vezanim za društveni status žena.

Baza podataka je dostupna na linku: https://ravnopravnost.org.rs/udruzenja-zena/


 

Okrugli sto: Put koji svaka žena mora da prođe do uspeha

Okrugli sto: Put koji svaka žena mora da prođe do uspeha

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović učestvovala je 23. marta 2023. godine u Pivnicama u okruglom stolu Mesec srećnih žena na temu „Put koji svaka žena mora da prođe do uspeha“.

Direktorka je tom prilikom predstavila delatnost Zavoda za ravnopravnost polova i sve aktivnosti koje ustanova realizuje, sa naglaskom na promotivne programe koji su u vezi sa temom okruglog stola. Predstavljena je jedna od najvećih promotivnih aktivnosti ustanove – Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini koji se održava od 2010. godine i koji na najlepši način promoviše žene sa sela. Takođe su predstavljeni i aktuelni konkursi ustanove, i onlajn Baza podataka udruženja žena iz Vojvodine koja ima za cilj da žene sa sela i njihove aktivnosti i proizvode učini dostupnim i vidljivim u javnosti.

Direktorka je istakla da su aktivnosti Zavoda usmerene na različite ciljne grupe, od fizičkih lica, preduzetnica, udruženja žena i građana, pa do lokalnih samouprava i drugih institucija i da na taj način koncept rodne ravnopravnost ima i svoju praktičnu primenu u svakodnevnom životu.

„Realizovanjem naših programa na teritoriji Vojvodine i ostvarivanjem saradnje sa različitim organizacijama na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou, Zavod značajno doprinosi procesu popularizacije i institucionalizacije principa rodne ravnopravnosti i javne politike jednakih mogućnosti za sve građane i građanke.“ – rekla je na kraju svog obraćanja direktorka Stanislava Malić-Gostović.

Događaj je organizovao Savet za rodnu ravnopravnost SO Bačka Palanka, a govornici i govornice na okruglom stolu su bili predstavnici i predstavnice svih relevantnih institucija koje se bave rodnom ravnopravnošću i borbom protiv diskriminacije. Okrugli sto je bio prilika da se pokrene diskusija o rodnoj ravnopravnosti u praksi i ukaže na položaj žena u Vojvodini u različitim sferama – u lokalnoj zajednici, političkom životu, preduzetništvu, ali i da se predstavi njihova uloga kao lokalnih čuvarki tradicije.

 


 

8. mart – Borba za ljudska prava žena i dalje traje

8. mart – Borba za ljudska prava žena i dalje traje

Zavod za ravnopravnost polova čestita svim građankama 8. mart, Međunarodni dan žena, poštujući istorijski kontekst i tradiciju obeležavanja ovog dana koja ima korene u vekovima dugoj borbi žena da ravnopravno sa muškarcima učestvuju u društvu.
Ovaj dan prilika je da se podsetimo na ekonomska, politička i društvena dostignuća žena, revolucionarki, reformatorki i vizionarki, koje su se izborile za prava koje žene danas uživaju, znajući da duga priča o običnim ženama koje su menjale istoriju ima nastavak i u našem vremenu.

Fotografija preuzeta sa: https://www.internationalwomensday.com/EquityEquality

Brojne aktivistkinje, organizacije i državne ustanove i danas se bore za prava i socijalnu pravdu žena u svim sferama društva, bore se protiv diskriminacije na radnom mestu, nepravednih uslova rada i niske cene rada.

Ove godine Međunarodni dan žena obeležava se pod motom #EmbraceEquity sa idejom da se pokrene priča o tome zašto koncept jednakih mogućnosti više nije dovoljan i ukaže na činjenicu da su startne pozicije ljudi različite i da zbog toga istinska inkluzija i osećaj pripadnosti zahteva i pravično delovanje. Pravednost prepoznaje različite okolnosti svake osobe i na osnovu toga obezbeđuje specifične resurse i mogućnosti potrebne za postizanje jednakog ishoda.

Međunarodni dan žena je zato prilika i povod da se javnost obrazuje i informiše o aktuelnim pitanjima, da se mobilišu politička volja i resursi za rešavanje kako globalnih, tako i lokalnih problema, kao i da se proslave i učvrste dostignuća žena.

 


 

11. februar – Međunarodni dan žena i devojčica u nauci

11. februar – Međunarodni dan žena i devojčica u nauci

Povodom Međunarodnog dana žena i devojaka u nauci, Zavod za ravnopravnost podseća javnost da iako žene danas čine manje od 30 odsto istraživača širom sveta, one često predvode zahtevna i revolucionarna istraživanja koja imaju ogroman uticaj na razvoj čovečanstva i društva uopšte. Globalno, žene su i dalje manje plaćene za svoj naučnoistraživački rad, ređe napreduju, dobijaju manje projekata i češće napuštaju karijeru u nauci od muškaraca koji su jednako kvalifikovani.

Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada, broj žena u Srbiji sa univerzitetskim diplomama u STEM poljima je 43 procenta. Kako se navodi, samo u polju matematike je više žena nego muškaraca, ali razlog za to je što se žene opredeljuju da predaju u školama. U inženjerstvu ih ima manje od 40 odsto, a u tehnologiji čine ni trećinu. Smatra se da su glavni razlozi da ovoliko mali broj devojaka bira STEM studije ustaljeni rodni stereotipi koji devojke udaljavaju od ovih oblasti. Ovaj međunarodni dan ima za cilj, da podstakne više žena i devojaka da se posvete karijeri u nauci, te je u tom smislu važno promovisati uspešne žene u nauci, a devojčice podsticati da od najranijeg uzrasta razvijaju svoja interesovanja.

Ove godine, Međunarodni dan žena i devojaka u nauci, gledano globalno, fokusiran je na ulogu žena i devojaka i nauke u vezi sa ciljevima održivog razvoja, a koji se odnose na pitanja pristupačne i čiste energije, inovacija i infrastrukture, čiste vode i sanacije, industrije, održivosti gradova i zajednice i sredstava implementacije. Na taj način ovaj dan ima za cilj da poveže međunarodnu zajednicu sa ženama i devojkama u nauci, jačajući veze između nauke, politike i društva za strategije orijentisane ka budućnosti.

Zavod za ravnopravnost polova od 2006. godine u okviru svoje izdavačke delatnosti objavljuje doktorske i master radove koji promovišu naučnoistraživački rad i postignuća žena, sa ciljem da predstavi žene iz akademske zajednice i afirmiše studentkinje, naučnice i druge stručnjakinje koje se bave rodnim politikama. Na ovaj način publikovano je 44 rada čije autorke su naučnice i istraživačice, a koje svojim rezultatima doprinose širenju vidljivosti žena u nauci predstavljajući njihove obrazovne i istraživačke kapacitete.


 

RODNA RAVNOPRAVNOST U LOKALNOJ ZAJEDNICI

RODNA RAVNOPRAVNOST U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač na potpisivanju ugovora

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je 16. decembra 2022. godine ugovore sa gradonačelnicima, predsednicima opština i predstavnicima/ama lokalnih samouprava sa teritorije AP Vojvodine kojima su dodeljena bespovratna sredstva za finansiranje izrade novog Lokalnog akcionog plana za unapređenje rodne ravnopravnosti (LAP) na teritoriji svojih opština i gradova, kao i za finansiranje realizacije aktivnosti iz aktuelnih LAP-ova.

Bespovratna sredstva za izradu novog LAP-a u iznosu od 3.396.750,00 dinara dobile su opštine Žabalj, Beočin, Kikinda, Srbobran, Bač, Inđija, Sremski Karlovci, Bečej, Sombor i opština Titel, dok je 2.649.000,00 dinara izdvojeno za realizaciju aktivnosti iz aktuelnih LAP-ova opština Novi Bečej, Kula, Bečej, Opovo, Novi Kneževac, Bačka Palanka, Šid, Čoka i Apatin.

Lokalni akcioni plan kao instrument javne politike na lokalnom nivou ima višestruke koristi za zajednicu jer ona, kao i njeni organi i drugi subjekti u zajednici projektuju, planiraju i predlažu posebne mere koje lokalna zajednica i drugi subjekti zajedno preduzimaju u skladu sa konkretnim potrebama svoje sredine, a sve u cilju otklanjanja nejednakosti među ženama i muškarcima i stvaranja jednakih mogućnosti za realizaciju njihovih prava. Sam proces planiranja u kome učestvuju različiti akteri i akterke doprinosi boljem funkcionisanju zajednice, unapređuje komunikaciju i koordinaciju institucija, saradnju sa civilnim sektorom, uključuje građanke i građane, i na taj način se povećava odgovornost za sprovođenje mera i aktivnosti i transparentnije izdvajanje i trošenje sredstava iz budžeta.

Jelena Šušak, pomoćnica predsednice opštine Beočin, opštine koja je dobila sredstva za izradu Lokalnog akcionog plana rekla je da se pokazalo da se bez strateških dokumenata koje bi lokalna samouprava trebalo da ima u svakoj oblasti, realizacija aktivnosti na kraju svede na entuzijazam pojedinca ili pojedinke. „Veoma je važno da svi akteri i akterke i sve institucije deluju zajedno i preuzimaju odgovornost, svako u svom delu mogućnosti i uticaja kada je u pitanju unapređenje položaja žena i muškaraca u lokalnoj sredini.”

Jelena Šušak, pomoćnica predsednice opštine Beočin

U skladu sa prepoznatim problemima u konkretnoj lokalnoj zajednici i u skladu sa nadležnostima i mogućnostima same lokalne samouprave, za realizaciju aktivnosti iz aktuelnih LAP-ova, opštine su izabrale sledeće ciljeve: prevencija i unapređenje bezbednosti putem informisanja javnosti o rodno zasnovanom nasilju (Novi Bečej i Čoka); edukacija seoskih žena i promocija zdravstvene zaštite žena (Opovo); promocija rezultata i dostignuća žena na lokalnom nivou i finansiranje opreme za žene preduzetnice (Novi Kneževac); edukacija stanovnika/ca opštine iz ruralnih sredina i roditelja devojčica uzrasta 12-14 godina o značaju HPV vakcine (Bačka Palanka); unapređenje usluga socijalne zaštite kroz meru unapređenja bezbednosti u zajednici i prevencija nasilja (Apatin) i drugi.

Željka Jarić, šefica Odseka za lokalni ekonomski razvoj opštine Šid sa direktorkom Zavoda

Šid je opština koja je zahvaljujući bespovratnim sredstvima Zavoda u 2021. godini izradila strateški dokument u oblasti unapređenja položaja žena. Svoju opredeljenost da nastavi sa aktivnostima na ovom polju pokazala je učestvovanjem na konkursu Zavoda za realizaciju aktivnosti iz aktuelnog LAP-a.
„Opština Šid će realizovati aktivnosti u oblasti rodno odgovornog budžetiranja, zaštite i prava omladine u srednjim školama, promocije prava osoba sa invaliditetom i druge aktivnosti kojima se podiže svest javnosti o značaju rodne ravnopravnosti“ – rekla je prilikom potpisivanja ugovora Željka Jarić, šefica odseka za Lokalni ekonomski razvoj opštine Šid.

Prema rečima Maje Pilipović, predsednice Saveta za rodnu ravnopravnost opštine Bačka Palanka jedna od prvih opština koja je još 2015. godine usvojila LAP u oblasti rodne ravnopravnosti, a ove godine su kod Zavoda za ravnopravnost polova konkurisali za realizaciju aktivnosti u okviru aktuelnog LAP-a za period 2023-2026. godine kojim će biti obuhvaćeno sedam oblasti. „Prioritet je dat edukaciji i preventivi kada je u pitanju zdravlje devojčica i mladih žena. Biće sprovedene aktivnosti koje se tiču informisanja javnosti, pre svega omladine, o značaju i prednostima HPV vakcine s obzirom na to da postoje razne predrasude na tu temu. Posebno je važno što je i opština izdvojila sredstva za vakcinaciju čime će ova usluga biti besplatna i na taj način dostupna.“

Bespovratna sredstva dobilo je 18 opština sa teritorije AP Vojvodine i na ovaj način Zavod u skladu sa svojom delatnošću i misijom, nastavlja da pruža podršku lokalnim telima za rodnu ravnopravnost sa teritorije AP Vojvodine u cilju primene politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce i Zakona o rodnoj ravnopravnosti u praksi.