Projekti

Zavodu za ravnopravnost polova uručena nagrada za projekat prekogranične saradnje sa Mađarskom

Zavodu za ravnopravnost polova uručena nagrada za projekat prekogranične saradnje sa Mađarskom

U subotu, 27.05.2017. godine uručena je pohvalnica za jedan od osam najboljih IPA projekata, u mađarskom gradiću Kibekhazu na Konferenciji DKMT.

Pohvalnicu je u ime Zavoda primila direktorka, Diana Milović. Ona se zahvalila pre svega Garancijskom fondu AP Vojvodine, kao nosiocu projekta “Poslovno povezivanje žena koje žive u ruralnim područjima”, a onda i svima koji su učestvovali u realizaciji projekata koji je trajao godinu dana.

Potvrđeno je da će se prekogranična saradnja pojačati u oblasti povezivanja i ekonomskog osnaživanja žena sa obe strane granice, a Zavod za ravnopravnost polova će u tome aktivno učestvovati. Direktorka Zavoda je tom prilikom prisustvovala Konferenciji DKMT, na kojoj su bili predstavnici sve tri države (Srbije, Mađarske i Rumunije).

Vojvodinu je na tom skupu predstavljao predsednik Pokrajinske Vlade, Igor Mirović.


 

Poslovno povezivanje žena koje žive u ruralnim područjima

Poslovno povezivanje žena koje žive u ruralnim područjima

Zavod za ravnopravnost polova, Garancijski fond AP Vojvodine i partner iz Mađarske Savez udruženja nezaposlenih osoba Bač-Kiškun županije realizovali su od 1. marta 2013. godine do 28. februara 2014. godine projekat „Poslovno povezivanje žena koje žive u ruralnim područjima“, prvi projekat iz oblasti rodne ravnopravnosti koji je ikada odobren u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Mađarska- Srbija.

Projekat je pokrenut sa idejom da se seoskim ženama pruži institucionalna podrška za ekonomsko osnaživanje, imajući u vidu činjenicu da su nedovoljno prepoznate i uključene u ruralni razvoj svojih zajednica. Aktivnosti projekta i ciljne grupe obuhvatile su Bačku, srednji i severni Banat, Čongrad i Bač-Kiškun.

Istraživanja, kao i različita iskustva, potvrdila su da se žene koje žive u ruralnim područjima suočavaju sa brojnim teškoćama koje njihov položaj u zajednici čini nepovoljnim. Ograničene mogućnosti za pun razvoj, posebno u sferi ekonomije, utiču time negativno i na ukupnu dinamiku razvoja ruralnih područja. Uzimajući u obzir postojeće podatke, projekat je imao dva opšta cilja: ekonomsko osnaživanje i saradnju seoskih žena preduzetnica, kao i poboljšanje poslovnih mogućnosti za nezaposlene žene koje žive u ruralnim područjima.

Aktivnosti projekta bile su usmerene na žene iz ruralnih područja sa obe strane granice, koje su zajedno, kroz treninge i intenzivnu interakciju, radile na sticanju novih veština, razvijanju svog poslovanja, ideja, međusobne saradnje i kontakata. Cilj ovih aktivnosti bio je učiniti ih ekonomski nezavisnijim, omogućiti otvaranje novih radnih mesta, obezbediti bolji kvalitet života i uticati na održivi ekonomski, kulturni i društveni razvoj čitavog prekograničnog regiona. Projekat je direktno bio usmeren na žene preduzetnice koje su imale potrebu za daljom izgradnjom poslovnih kapaciteta i žene koje su nezaposlene.

U prvoj fazi projekta 80 žena (sa obe strane granice) bile su podeljene u dve grupe: žene preduzetnice i nezaposlene žene i sa njima je urađeno komparativno istraživanje o stavovima, potrebama i interesovanjima na polju preduzetništva i zapošljavanja. Naročita pažnja je posvećena uključivanju najmanje 20% žena iz posebno ranjivih grupa, uzimajući u obzir razlike među ženama zasnovanim na klasi, starosnom dobu i etničkoj pripadnosti.

Uzimajući u obzir potrebe prepoznate u fazi istraživanja, sačinjeni su posebni nastavni planovi za obuke iz dve oblasti: korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i društvenih mreža za razvoj poslovanja i veštine upravljanja.

Prvi nivo obuke bio je usmeren na korišćenje IKT za umrežavanje i za marketinške aktivnosti, sa posebnom pažnjom na korišćenje interneta za traženje informacija, mogućih poslovnih prilika i partnerstava. Nakon obuke, učesnice obuke opredelile su se za grupe po delatnostima (agroturizam i etnoturizam, jagodarstvo, dizajn enterijera i nameštaja, pčelarstvo, kinologija, organsko povrtarstvo, prerada trske, izrada suvenira, proizvodnja zdrave hrane) u okviru kojih su bile zainteresovane da razvijaju svoje poslvne ideje.

Drugi nivo obuke imao je za cilj da unapredi menadžerske veštine žena iz ruralnih područja u oblasti prodaje, marketinga, knjigovodstva i pravljenja biznis planova.
U obukama je učestvovalo oko 50 seoskih žena iz 30 različitih sela u Vojvodini.

Uviđajući značaj dodatnog obrazovanja i poštujući principe celoživotnog učenja, obuke su imale za cilj da povećaju znanje i veštine seoskih žena, imajući u vidu da su istraživanja pokazala da više od 80% seoskih žena nakon formalnog obrazovanja, nisu imale priliku da učestvuju u dodatnim usavršavanjima.

Projekat „Poslovno povezivanje žena koje žive u ruralnim područjima“ predstavlja veliki uspeh partnerskih organizacija, ali i signal drugim institucijama i organizacijama da krenu u ovom pravcu. Aktivnosti Projekta, koje su uključile istraživanja, obuke i različite instrumente javnog promovisanja preduzetništva i zapošljavanja seoskih žena, bile su koncipirane tako da, sa jedne strane, ostvare merljivu korist za seoske žene koje su direktno i indirektno uključene u Projekat, a sa druge, da omoguće održivost i otvore nova polja budućeg delovanja, kako u okviru pogranične saradnje sa Mađarskom, tako i u okviru redovnih aktivnosti.