Povodom 11. juna – Dana rodne ravnopravnosti, Zavod za ravnopravnost polova želi da ukaže na značaj dosledne primene principa ravnopravnosti žena i muškaraca kao temeljnog načela savremenog i demokratskog društva.
Dan rodne ravnopravnosti ustanovljen je u čast narodne poslanice Drage Ljočić, prve žene lekarke u Srbiji i jedne od prvih feministkinja koja je 11. juna 1927. godine prvi put govorila u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Time je simbolično označeno učešće žena u političkom životu Srbije, što je bio važan korak ka postizanju rodne ravnopravnosti.
Ovaj dan, ustanovljen odlukom Vlade Republike Srbije 2017. godine, obeleževa sa ciljem promovisanja jednakih prava i mogućnosti za žene i muškarce, podizanja svesti o značaju borbe protiv diskriminacije po osnovu pola i roda i osnaživanja žena u svim sferama društva.
Rodna ravnopravnost predstavlja strateški cilj društvenog razvoja i preduslov je za ostvarenje pune socijalne pravde, ekonomskog napretka i održive demokratije. Republika Srbija je u proteklim godinama načinila značajne korake u izgradnji institucionalnog i zakonodavnog okvira u ovoj oblasti. Usvajanjem novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti 2021. godine uspostavljeni su jasniji mehanizmi odgovornosti, mere za sprečavanje diskriminacije i alati za sistemsko izveštavanje o napretku.
U cilju podrške primeni zakona, od 1. januara 2025. godine u funkciji je nova veb aplikacija za prikupljanje podataka o rodnoj ravnopravnosti, kojom se unapređuje proces izveštavanja organa javne vlasti, poslodavaca, ustanova, političkih stranaka i drugih subjekata.
Ipak, uprkos zakonskom napretku, podaci ukazuju na značajne izazove. Prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma za 2024. godinu, Srbija je pala na 23. mesto na globalnom indeksu rodne ravnopravnosti (sa 19. mesta godinu dana ranije). Dok je u oblastima obrazovanja i zdravlja dostignut visok nivo ravnopravnosti, ekonomsko učešće žena, kao i njihova zastupljenost u procesima odlučivanja i dalje zaostaju. U pogledu političkog učešća, podaci ukazuju da je na lokalnom nivou samo 13,3% predsednica opština i gradonačelnica, dok žene čine 37% članova lokalnih skupština. U oblasti rada i zapošljavanja, žene su u proseku manje plaćene, češće zaposlene na nesigurnim ili privremenim poslovima, a učešće u rukovodećim pozicijama ostaje nisko.
Takođe, rodno zasnovano nasilje ostaje jedan od najvećih društvenih problema. Svaka treća žena u Srbiji doživela je neki oblik nasilja od strane partnera. Prevencija, pravna zaštita i podrška žrtvama moraju ostati prioritetne oblasti za sve nadležne institucije.
U ovom kontekstu, Zavod za ravnopravnost polova, kao jedinstvena pokrajinska ustanova, aktivno doprinosi promociji rodne ravnopravnosti u Autonomnoj pokrajini Vojvodini – kroz edukaciju, projekte i politiku koja uzima u obzir rodnu perspektivu. Primer toga je nedavna obuka održana u maju u Novom Sadu, namenjena ženama preduzetnicama, s fokusom na ekonomsko osnaživanje. Podržavamo i civilni sektor, finansiramo inicijative koje unapređuju položaj žena u lokalnim zajednicama.
Ostvarivanje rodne ravnopravnosti zahteva dugoročnu, sistemsku i multisektorsku saradnju. Potrebno je da svi relevantni akteri – državni organi, lokalne samouprave, obrazovne institucije, civilni sektor i mediji – dosledno primenjuju propise i aktivno doprinose kulturi ravnopravnosti, poštovanju različitosti i uključenosti.
Obeležavanje Dana rodne ravnopravnosti je prilika da obnovimo institucionalnu posvećenost jednakim šansama za sve građanke i građane Republike Srbije. Nastavljamo da radimo na izgradnji društva u kojem rodna ravnopravnost nije samo zakonski imperativ, već stvarnost u svakodnevnom životu.