Povodom 15. oktobra Međunarodnog dana seoskih žena Zavod za ravnopravnost polova koristi priliku da skrene pažnju javnosti na položaj žena u ruralnim sredinama i na probleme sa kojima se one suočavaju u svakodnevnom životu.
Status žena u ruralnim područjima, a naročito u privredi, nepovoljan je iz godine u godinu i predstavlja ozbiljan problem u oblasti rodne ravnopravnosti u našem društvu, najviše zbog neplaćenog rada. Žene na selu su preopterećene poslovima u domaćinstvu, nemaju uslove za brigu o svom zdravlju, neke od njih nemaju ni zdravstveno ni penzijsko osiguranje, a u starosti neretko žive na rubu egzistencije jer su im penzije male ili ih uopšte i nemaju.
Žene čine više od polovine radnika u celoj Evropi, no njihov ekonomski doprinos je znatno manji, a situacija je jednaka sa ženama u poljoprivredi. Na primer, više od jedne trećine žena na prostoru Evropske unije je uključeno u proizvodnju hrane, te više od polovine u usluge povezane s proizvodnjom hrane, dok među vlasnicima poljoprivrednih zemljišta u Evropi žene čine svega 29%, dok u Srbiji one čine 12%.
Žene svojim radom čine veliki postotak proizvodnje u poljoprivredi, statistike pokazuju da su one ujedno te koje dobijaju mnogo manje finansijske pomoći i mnogo manje koriste mogućnosti koje nudi poljoprivredna politika. Korisnici mera poljoprivredne politike većinom su poljoprivrednici sa većim poljoprivrednim gazdinstvima, obrazovaniji i mlađi, a to su obično muškarci; dok su žene te koje su manje obrazovane, s manjim farmama i starije životne dobi. Rešenja ovog nepovoljnog položaja u kom se nalaze žene u ruralnim područjima je pre svega u obrazovanju, informisanosti, ekonomskom osnaživanju i pristupu finansijskim sredstvima.
Zavod za ravnopravnost polova obeležio je ove godine Međunarodni dan seoskih žena organizovanjem tradicionalne manifestacije „Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini“. Na Sajmu u opštini Šid predstavile su se seoske žene iz 200 udruženja žena sa područja čitave Vojvodine. Ženska udruženja su prikazale svoje rukotovorine i druge proizvode afirmišući na taj način svoj aktivizam, kreativnost i preduzetnički potencijal. Proizvodnja rukotvorina se smatra drugim izvorom prihoda za poljoprivredna gazdinstva nakon primarne poljoprivrede, i ona može biti perspektivna grana koja uz minimalna ulaganja može da obezbedi samozaposlenje i izvor prihoda za preko hiljadu žena iz svih krajeva Vojvodine i doprinese turističkoj ponudi i promociji i zemlje i regiona. Koristi koje iz toga proizlaze su nesporne i iz ugla ženskih prava i sa stanovišta ekonomskog rasta i produktivnosti.
Manifestacija je bila prilika da se posetioci ali i lokalne samouprave i drugi predstavnici institucija, stručna javnost i mediji upoznaju sa bogatim stvaralaštvom seoskih žena koje predstavljaju značajan resurs za razvoj poljoprivrede, turizma ali i lokalnih zajednica uopšte.
15. oktobar je ustanovljen kao Svetski dan seoskih žena na Konferenciji žena Ujedinjenih nacija u Pekingu 1995. godine, kada se i naša vlada obavezala da ženama na selu obezbedi ravnopravan pristup i potpuno učešće u strukturama vlasti, i učini vidljivim njihove potrebe i mogućnosti u kreiranju razvojnih politika sela.