Vlada Republike Srbije ustanovila je 2021. godine DAN RODNE RAVNOPRAVNOSTI sa ciljem podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenja položaja žena u Srbiji, kako bi i žene i muškarci, imali jednake mogućnosti da rade, napreduju i žive. Koncept jednakih mogućnosti za sve preduslov je napretka celokupnog društva i jedan je od osnovnih vrednosti demokratske države.

Dan za obeležavanje Dana rodne ravnopravnost izabran je kao podsetnik na 11. jun, dan kada je 1842. godine odobreno školovanje žena u Srbiji. Ukazom kneza Mihaila Nataliji Petrović i Sofiji i Katarini Lekić odobreno je da mogu da otvore školu za žensku decu rukovodeći se time da je pravo glasa i obrazovanje devojčica i žena siguran put ka boljem i kvalitetnijem životu.

RODNA RAVNOPRAVNOST je koncept koji znači da sva ljudska bića imaju slobodu da razvijaju lične sposobnosti i prave izbore bez ograničenja nametnutih strogim rodnim ulogama, da se različito ponašanje, želje i potrebe žena i muškaraca u jednakoj meri uzimaju u obzir, vrednuju i podržavaju.

RODNA RAVNOPRAVNOST podrazumeva ravnopravnu vidljivost, osnaženost i učešće oba pola u svim sferama javnog i privatnog života. Rodna ravnopravnost je suprotna rodnoj neravnopravnosti, a ne rodnim razlikama i njen cilj je da promoviše puno učešće žena i muškaraca u društvu.

RODNA RAVNOPRAVNOST pretpostavlja da muškarci i žene imaju jednake preduslove za ostvarivanje ljudskih prava i da postoje jednake mogućnosti za muškarce i žene da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom, socijalnom i nacionalnom napretku, kao i da imaju identične mogućnosti da uživaju sve koristi i beneficije od napretka jedne zajednice.
Bez ravnopravnosti u političkom, ekonomskom i bilo kom drugom obliku odlučivanja, ne postoji mogućnost da rodna ravnopravnost bude integrisana u kreiranje politika vlade. Bez aktivnog učešća žena u procesu izgradnje našeg društva kao modernog, evropski profilisanog i demokratskog, nije moguće ostvarivanje demokratije, ravnopravnosti i napretka društva.

Rodna ravnopravnost regulisana je u našem zakonodavstvu usvajanjem i primenom kako međunarodnih dokumenata, tako i donošenjem zakona i drugih strategija na nacionalnom i pokrajinskom nivou:

• Zakon o ratifikaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama Ujedinjenih nacija,
• Zakon o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici,
• Pekinška deklaracija i Platforma za akciju,
• Rezolucija o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom i regionalnom nivou,
• Rezolucija Saveta bezbednosti – žene, mir i bezbednost 1325,
• Zakon o rodnoj ravnopravnosti,
• Zakon o zabrani diskriminacije,
• Zakon o sprečavanju nasilja u porodici,
• Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine,
• Strategija za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period 2021-2025. godine,
• Odluka o ravnopravnosti polova AP Vojvodine,
• Program za zaštitu žena od nasilja u porodici i partnerskim odnosima i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u AP Vojvodini za period od 2023. do 2026. godine.

Normativni okvir dostupan je ovde

NASLOVNA: Fotografija iz monografije „Pedeseto-godišnjica 1863-1913, Viša ženska škola u Beogradu”, koja se čuva u Zavičajnom odeljenju Biblioteke grada Beograda, kao i u digitalnoj biblioteci ove ustanove
https://digitalna.bgb.rs/jsp/RcWebBrowseCollections.jsp