U Beočinu održan 17. Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

U Beočinu održan 17. Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

U organizaciji opštine Beočin, a pod pokroviteljstvom Zavoda za ravnopravnost polova i Pokrajinske vlade, u nedelju, 15. novembra 2026. godine, u Sportskom centru u Beočinu održan je 17. Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini. Ova tradicionalna pokrajinska manifestacija, izložbeno-prodajnog karaktera, okupila je mnogobrojna udruženja žena iz cele Vojvodine, a opština Beočin je ove godine po prvi put bila domaćin ovog događaja.

Manifestaciju je svečano otvorila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković. Ona je istakla da Sajam pruža priliku za predstavljanje vrednih rukotvorina, tradicionalnih proizvoda, starih zanata i domaće radinosti, ali i ukazuje na značajnu ulogu žena u porodici, lokalnoj zajednici i društvu.

Gojković je poručila da će Pokrajinska vlada nastaviti da pruža konkretnu podršku obrazovanju, ekonomskom osnaživanju i razvoju ženskog preduzetništva, naglasivši značaj uključivanja mladih generacija. „Tradicija će nastaviti da živi samo ako je budemo prenosili, negovali i prilagođavali vremenu u kojem živimo”, rekla je predsednica Gojković.

Na svečanom otvaranju prisutnima su se obratile i direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Ivana Krsmanović i predsednica opštine Beočin Biljana Janković.

„Sajam stvaralaštva seoskih žena nije samo prilika da pokažemo bogatstvo tradicije, već i konkretan korak ka ekonomskom osnaživanju i većoj vidljivosti žena iz ruralnih sredina. Kroz naš program Snaga ženskog brenda, 16 žena je prošlo put od edukacije do kreiranja prepoznatljivog vizuelnog identiteta, dokazujući da tradicionalni proizvodi imaju svoje mesto na savremenom tržištu“, izjavila je direktorka Krsmanović.

Predsednicа оpštine Beočin Biljane Janković rekla je da joj je velika čast što je opština Beočin po prvi put domaćin ove značajne pokrajinske manifestacije i da su sa čak jedanaest aktivnih udruženja žena na teritoriji opštine, ponosni na njihov doprinos očuvanju kulturnog nasleđa i razvoju lokalne zajednice.

Poseban segment ovogodišnjeg Sajma bio je posvećen predstavljanju 16 udruženja žena koja su prošla program Zavoda za ravnopravnost polova „Snaga ženskog brenda – podrška održivom ženskom preduzetništvu“.

Ova udruženja su kroz finansijsku i stručnu podršku Zavoda unapredila svoje poslovanje, brendirala autentične proizvode – od tradicionalnog hleba cipovke i domaće zimnice, do ručno oslikane keramike i vezenih peškira – i pripremila ih za plasman za tržište.


 

Snaga ženskog brenda – kako je 16 udruženja žena iz Vojvodine postalo prepoznatljivo

Snaga ženskog brenda – kako je 16 udruženja žena iz Vojvodine postalo prepoznatljivo

Narodna radinost – vez, tkanje, heklanje, pustovanje – negovana je u multietničkoj Vojvodini još u 19. veku, a sa njom su još tada bile upoznate i evropska i svetska javnost. Prepoznata kao potencijalna, unosna nova privredna grana, domaća radinost postala je državni projekat. Bila je to prilika za afirmaciju čitave nacije, a u mnogobrojnim vojvođanskim gradovima održavale su se izložbe gde su se prikupljali i birali „eksponati” za državne i evropske posete i delegacije. Na ovim izložbama vodeći proizvođači bile su žene sa sela, tkalje i vezilje, čiji su radovi osiguravali stalan rad i novčanu dobit.

Udruženje žena “Medela” (Beočin)

Ali vojvođansko žensko stvaralaštvo nikada nije bilo samo vez i tkanje. Uz njih su oduvek išle i one stvari koje se ne mogu izložiti u vitrini, ali se pamte po ukusu – domaći prehrambeni proizvodi i tradicionalna jela pripremljena po starim recepturama. Cipovka, hleb koji se u Omoljici mesi već više od tri stotine godina i čije je ime Vuk Stefanović Karadžić zabeležio u svom rečniku, samo je jedan od tih simbola. Tu su i ajvar, domaći džemovi, sušeni čeri, sir od dunja, slatka od voća, pite razvučene rukom. Sve su to proizvodi koji nose isti onaj pečat – žensku veštinu, strpljenje i znanje prenošeno sa kolena na koleno, ali i jedan veoma konkretan ekonomski potencijal koji je dugo ostajao neiskorišćen.

Doprinos žena razvoju seoskih zajednica i njihovo učešće u lokalnoj ekonomiji, ali i u turizmu, može biti veoma dragocen. Značaj seoskog turizma, između ostalog, ogleda se i u očuvanju kulture nekog mesta, ali i u poboljšanju opšte socio-ekonomske slike određenog ruralnog prostora. Upravo je to Zavod za ravnopravnost polova prepoznao kao priliku i prostor za delovanje.
Polazeći od tog uverenja, Zavod za ravnopravnost polova uspešno je realizovao program „Snaga ženskog brenda – podrška održivom ženskom preduzetništvu”, započet 2025. godine i sproveden u dve faze – tokom 2025. i 2026. godine. Program je osmišljen sa jasnim ciljem: da se udruženjima žena koja već imaju sopstvene proizvode – bilo da su u pitanju rukotvorine ili prehrambeni proizvodi – pruži finansijska i stručna podrška za brendiranje, digitalnu vidljivost i plasman na tržište.

Udruženje “Mitrovačka dobra bašta” (Grgurevci)

Prva faza: od znanja do brenda

Prvoj fazi prethodile su dve ključne pripremne aktivnosti. U aprilu 2025. godine u Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu održan je Info-dan za udruženja žena sa teritorije AP Vojvodine, na kome su učesnice dobile detaljne informacije o kriterijumima i načinu apliciranja, upoznale se sa primerima dobre prakse u brendiranju i dobile stručne odgovore od predstavnika organizatora i saradnika iz oblasti marketinga i dizajna.

Udruženje ISKRA (Stari Slankamen)

U oktobru 2025. godine usledio je seminar „Registracija privredne delatnosti u okviru udruženja – preduslov za održivost i plasman ženskog stvaralaštva”, održan u Maloj sali Privredne komore Vojvodine. Na seminaru je prisustvovalo 17 žena iz 9 udruženja koja se bave proizvodnjom rukotvorina, prehrambenih proizvoda, starih zanata i drugih vidova ženskog stvaralaštva. Učesnice su se upoznale sa pravnim okvirom i koracima za registraciju privredne delatnosti, poreskim i računovodstvenim obavezama, iskustvima uspešnih udruženja, kao i sa značajem brendiranja i digitalne promocije za tržišni uspeh.

Na osnovu Javnog poziva koji je Zavod raspisao u novembru 2025. godine, bespovratna sredstva dobilo je 16 udruženja žena. Angažovana je marketinška agencija koja je za potrebe njihovih ideja i proizvoda realizovala: dizajn i izradu vizuelnog identiteta, izradu veb prezentacije, fotografisanje proizvoda i usluga, videografiju – izradu kratkih promotivnih videa, štampu promotivnog materijala (brošure, vizit karte, flajeri, promo table).

Među 16 udruženja koja su dobila podršku nalaze se:

  • Udruženje žena „Omoljčanke” čuvaju hleb star više od tri veka – cipovku, čije ime je Vuk Karadžić zabeležio u Omoljici. Hleb koji se mesi ručno i traje celu nedelju.
  • Žene iz udruženja „Veliko Srce” razvlače pite rukom, onako kako se to radilo u vojvođanskim kućama generacijama.
  • Udruženje žena „Sunčev cvet” iz Donjeg Tovarnika donosi mirise detinjstva – sitne kolače i slana peciva po receptima majki i baka, sa posebnom poslasticom koju u Sremu zovu „kolač na kuruzovinu”.
  • Srpski kulturni centar „Aksios” pravi korporativne medenjake sa logotipom – slatki suvenir koji se ne zaboravlja.
  • Udruženje žena „Medela” uz heklane igračke nudi i medenjake, ali i aksesoare koji se nose: torbe, novčanike, rukavice, kape i šalove.
  • Udruženje „Mitrovačka dobra bašta” pravi džem od divljeg šipurka – onaj pravi, koji miriše na jesen.
  • Žene iz udruženja „Banatsko jagnje” prave sir od dunja, starinski slatkiš koji danas retko gde možete probati.
  • Udruženje žena Banstolka sprema slatko od belih trešanja – ukus koji vraća u neka davna leta.
  • UŽ „Udahni život” iz Stanišića donosi pravu domaću zimnicu: sušeni čeri u ulju sa začinskim biljem, ljuti sok od paradajza, pastu od paprike i pekmez od šljiva bez šećera.
  • UŽ „Hajdučica” pravi prirodnu kozmetiku ručno, po proverenoj recepturi od lekovitog bilja – bez konzervansa, sa tinkturama, ekstraktima, hidrolatima i etarskim uljima.
  • Udruženje za organski razvoj „UZOR” iz Starog Slankamena hekla torbe, pustovane slike i lopte, veze zlatovezom motive iz Miroslavljevog jevanđelja i izrađuje replike jeleka sa starih narodnih nošnji.
  • UŽ „Panonske dobre vile” ručno oslikavaju keramičke šolje, figure, saksije i magnete – svaki komad je unikat.
  • UŽ „Sremica” čuva vezene unikatne peškire, one koje su krasile najlepše vojvođanske sobe.
  • Udruženje žena MZ „Šimanovčanke” iz Šimanovaca prave domaću zimnicu „Ljuti biseri” – belo grožđe sa ljutom papričicom, slatko-ljuti specijalitet koji kad jednom probate, teško zaboravljate.
  • Lokalna akciona grupa „Srce Bačke” iz Kule pravi ručno rađene torbe koje su i praktične i lepe.
  • UŽ „Iskra” stvara personalizovane modne lutke i minijature venčanica – timski rad nastao iz projekta „Venčanice kroz vekove”, koji pleni pažnju i na izložbama i na poklonima.

Druga faza: regionalno umrežavanje i saradnja

Druga faza programa imala je za cilj da proširi domet podrške kroz regionalno povezivanje, razmenu iskustava i uspostavljanje saradnje sa udruženjima koja su uspešno komercijalizovala svoje rukotvorine i tradicionalne proizvode. Ključni ciljevi bili su umrežavanje sa sličnim inicijativama u regionu, razmena znanja kroz studijske posete, tribine, radionice i panele, promocija lokalne sredine, podsticanje zajedničkih projekata, kao i osnaživanje žena kao nosioca lokalnog ekonomskog razvoja kroz povezivanje sa sektorima turizma, ugostiteljstva i kulture.

Udruženje “Banstolka”

Kao jedan od najznačajnijih rezultata druge faze, proizvodi 16 udruženja izloženi su na manifestaciji „Maraton srpskog folklora” u Temišvaru u septembru 2026. godine. Ovim je čitav proces – od informisanja, edukacije i registracije delatnosti, preko brendiranja i digitalne promocije, do predstavljanja na međunarodnoj sceni – uspešno zaokružen u jedinstvenu, održivu celinu. Upravo je to bila suština programa: da se žene ne zaustave na dobijenim sredstvima, već da im se omogući da svoje proizvode predstave tržištu i prošire proizvodnju.

Očekivani rezultati i značaj programa
Program je doprineo povećanoj vidljivosti udruženja i njihovih proizvoda na regionalnom nivou, otvorio nove tržišne mogućnosti i saradnje, stvorio mrežu koja će funkcionisati i po završetku programa, ojačao kapacitete udruženja u oblasti brendiranja, promocije i poslovnog razvoja, i afirmisao kulturni identitet i lokalno nasleđe kao resurs za ekonomski razvoj.

 


 

 

Zavod za ravnopravnost polova na manifestaciji „Maraton srpskog folklora“ u Temišvaru: Snažna podrška ekonomskom osnaživanju žena sa sela

Zavod za ravnopravnost polova na manifestaciji „Maraton srpskog folklora“ u Temišvaru: Snažna podrška ekonomskom osnaživanju žena sa sela

Zavod za ravnopravnost polova, na čelu sa direktorkom Ivanom Krsmanović, učestvovao je 5. septembra 2026. godine na jubilarnom 30. izdanju manifestacije „Maraton srpskog folklora“ u Temišvaru.

Ova manifestacija već tri decenije predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih događaja srpske zajednice u Rumuniji, posvećen očuvanju folklora, narodne igre, pesme, tradicije i nacionalnog identiteta. Manifestacija je ove godine imala poseban značaj jer je bila posvećena i velikom jubileju – 70 godina postojanja Radio Temišvara i njegovog programa na srpskom jeziku.

Izvor: https://www.facebook.com/MilicevicDjordje/

Na centralnom Trgu slobode u Temišvaru organizovana je bogata izložba srpske narodne radinosti, a događaj je okupio i brojne zvanice i delegacije iz Srbije i regiona.

Na poziv Saveza Srba iz Rumunije, Zavod za ravnopravnost polova uspešno je organizovao i sufinansirao učešće 16 udruženja žena iz Vojvodine i 3 udruženja iz Republike Srpske. Ova vredna udruženja prepoznatljiva su po svom posvećenom rada na očuvanju tradicionalnih vrednosti, izradi unikatnih rukotvorina, prirodne kozmetike, suvenira i autohtonih prehrambenih proizvoda, kao i po značajnom humanitarnom angažmanu.

Tokom manifestacije, predstavnice udruženja imale su priliku da na sopstvenim štandovima promovišu i plasiraju svoje proizvode koji su profesionalno brendirani zahvaljujući sredstvima koja im je obezbedio Zavod za ravnopravnost polova. Pored izložbenog i prodajnog dela, učesnice su obišle i kulturne i verske objekte srpske zajednice u Temišvaru.

Ova aktivnost osmišljena je kao direktna institucionalna podrška mobilnosti i promociji seoskih udruženja žena. Kako je istakla direktorka Zavoda Ivana Krsmanović, glavni cilj ovakvog regionalnog okupljanja i ulaganja u vizuelni identitet njihovih proizvoda jeste dugoročno ekonomsko osnaživanje žena na selu, promocija turističkih i privrednih potencijala ruralnih sredina, kao i njihovo efikasno tržišno umrežavanje sa srodnim organizacijama, lokalnim akcionim grupama, turističkim organizacijama i distributerima širom regiona.

Kroz organizovani nastup na međunarodnim i regionalnim festivalima, Zavod nastavlja da pruža podršku učesnicama za uspostavljanje dugoročne saradnje, razmenu dobre prakse i direktno povezivanje sa novim kupcima i partnerima u regionu.

 


 

Dodeljena sredstva za unapređenje vidljivosti proizvoda ženskog stvaralaštva

Dodeljena sredstva za unapređenje vidljivosti proizvoda ženskog stvaralaštva

U prostorijama Zavoda za ravnopravnost polova danas su potpisani ugovori sa 16 udruženja žena kojima su, na osnovu sprovedenog “Javnog poziva za dodelu sredstava za podršku brendiranju i digitalnoj vidljivosti udruženja žena sa teritorije AP Vojvodine”, odobrena sredstva za realizaciju projekata.

Ukupna vrednost Javnog poziva iznosi 4.200.000 dinara, dok je maksimalan iznos sredstava koji je mogao biti dodeljen po pojedinačnom udruženju iznosio 280.000 dinara. Odlukom o dodeli sredstava definisani su proizvodi ženskog stvaralaštva koji će u okviru ovog programa biti brendirani i unapređeni kroz profesionalne marketinške i digitalne alate.

Reč je o raznovrsnim proizvodima koji obuhvataju personalizovane lutke u dizajnerskim venčanicama, heklane torbe i heklane igračke, korporativne medenjake, etarska ulja, sir od dunja, sušeni čeri paradajz u ulju sa začinskim biljem, vezeni unikatni peškiri, keramičke šolje, kao i slatko od belih trešanja.

Kako je istakla direktorka Zavoda Ivana Krsmanović, ovaj program posebno ističe značaj očuvanja tradicionalnih znanja i veština kroz savremeni dizajn i tržišno prilagođene proizvode, prepoznajući žene sa sela kao važan, često nevidljiv resurs lokalnih zajednica i nositeljke održivog ekonomskog i kulturnog razvoja.

“Podrška je usmerena na jačanje tržišne prepoznatljivosti proizvoda koje stvaraju žene, unapređenje kapaciteta udruženja žena i povećanje njihove digitalne vidljivosti kroz savremene oblike promocije”, rekla je direktorka Krsmanović.

Potpisivanjem ugovora započinje realizacija aktivnosti koje doprinose ekonomskom osnaživanju žena, afirmaciji ženskog preduzetništva i promociji rodne ravnopravnosti, u skladu sa programskim ciljevima Pokrajinskog zavoda za ravnopravnost polova.


 

Potpisani ugovori sa 45 preduzetnica – Zavod za ravnopravnost polova dodelio18 miliona dinara bespovratnih sredstava

Potpisani ugovori sa 45 preduzetnica – Zavod za ravnopravnost polova dodelio18 miliona dinara bespovratnih sredstava

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Ivana Krsmanović potpisala je 1. septembra 2025. godine, ugovore sa 45 žena preduzetnica kojima su odobrena bespovratna sredstva za kupovinu mašina i opreme u cilju unapređenja njihovog poslovanja.

Zavod je u maju 2025. godine raspisao Javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za podršku razvoju i afirmaciji ženskog preduzetništva u 2025. godini, u ukupnoj vrednosti od 18 miliona dinara. Konkurs je bio namenjen ženama preduzetnicama, kao i mikro i malim preduzećima u većinskom ženskom vlasništvu, koja posluju na teritoriji AP Vojvodine.

Na konkurs se prijavilo čak 400 žena preduzetnica, što svedoči o velikom interesovanju i potrebi za ovakvim vidom institucionalne podrške.

Cilj konkursa bio je unapređenje poslovanja žena na teritoriji AP Vojvodine, kroz direktna ulaganja u mašine i opremu koje doprinose: rastu prihoda, otvaranju novih radnih mesta, unapređenju proizvodnih procesa ili kvaliteta pruženih usluga. Sredstva su dodeljena u dve kategorije: Ženama preduzetnicama čija preduzeća posluju do tri godine i ženama preduzetnicama sa više od tri godine poslovnog iskustva.

Podršku su dobila preduzeća koja se bave različitim delatnostima, uključujući: prehrambenu industriju, kozmetičke usluge, grafički dizajn, arhitekturu, knjigovodstvo, stomatologiju, digitalni marketing, obrazovanje, konsultantske usluge, rehabilitaciju i druge.

Podrška ekonomskom osnaživanju žena predstavlja jedan od prioritetnih programskih ciljeva Zavoda za ravnopravnost polova. Kroz ovakve programe podstiču se razvoj, zapošljavanje, samozapošljavanje i unapređenje ekonomskog položaja žena u društvu.


 

Konkurs za žene preduzetnice sa teritorije AP Vojvodine – rok 16. jun 2025.

Konkurs za žene preduzetnice sa teritorije AP Vojvodine – rok 16. jun 2025.

Pokrajinski zavod za ravnopravnost polova raspisao je za privredna društva i preduzetnice Javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za podršku razvoja i afirmacije ženskog preduzetništva u 2025. godini sa ciljem podsticanja razvoja žena preduzetnika i privrednih društava, odnosno mikro i malih preduzeća u kojima su većinski vlasnici žene, a koje posluju na teritoriji AP Vojvodine.

Namera je unaprediti poslovanje i proces proizvodnje odnosno pružanja usluga putem investicija u opremu i nabavku repromaterijala. Dugoročno cilj je osnažiti žene koje su na početku bavljenja preduzetništvom da istraju na svom putu karijere i ostvare svoje talente, kreativnost i inicijative.

Predmet javnog konkursa je finansiranje nabavke opreme, a pravo učešća imaju privredna društva i preduzetnice sa sedištem ili registrovanom poslovnom jedinicom na teritoriji AP Vojvodine. Ukupna sredstva koja se dodeljuju po konkursu iznose 18.000.000,00 dinara, a visina traženih sredstava, uključujući i PDV, ne može biti manja od 150.000,00 dinara, odnosno veća od 450.000,00 dinara po pojedinačnoj prijavi.

Oblast ekonomskog osnaživanja žena spada u jedan od prioritetnih zadataka Zavoda za ravnopravnost polova, jer je ono osnov za postizanje rodne ravnopravnosti ali i održivi razvoj i ostvarivanje ciljeva postavljenih Agendom 2030 Ujedinjenih nacija.

Finansiranje ženskog preduzetništva igra ključnu ulogu u ekonomskom osnaživanju žena i stvaranju ravnopravnijeg društva. Ženama koje imaju pristup finansijskim resursima i podršci otvaraju se nove mogućnosti za pokretanje i razvoj preduzeća, što ne samo da pomaže njima, već i utiče na šire ekonomske procese. Ova vrsta podrške značajno doprinosi ekonomskom rastu i inovacijama, jer žene često donose nove perspektive i pristupe na tržište.

Osnaživanje žena kroz preduzetništvo takođe pomaže u smanjenju siromaštva i poboljšanju životnog standarda, ne samo za samu ženu, već i za njene porodice i lokalne zajednice. Jedan od ključnih aspekata je i stvaranje mreže podrške i mentorstva, koja podstiče saradnju i razmenu iskustava, čime se ženama omogućava da brže rastu i izbegnu uobičajene prepreke.

Kada žene vode uspešne poslove, oni često imaju pozitivan uticaj na društvo, kao što su inovacije u oblasti zdravlja, obrazovanja i održivog razvoja. Podrška ženskom preduzetništvu nije samo ekonomska korist, već i korak ka stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva, gde svi mogu da iskoriste svoj potencijal.

Konkurs je otvoren do 16. juna 2025. godine, a sve informacije u vezi sa konkursom kao i načinom za apliciranje možete pogledati ovde