Na osnovu rezultata analize Zavoda za ravnopravnost polova o primeni rodno odgovorno budžetiranja (ROB) u lokalnim samoupravama (koje je sprovedeno u 2018. godini), a u kontekstu obaveze svih korisnika javnih sredstava da se do 2020. godine uvede obaveza rodno odgovornog budžetiranja definisane dopunama i izmenama Zakona o budžetskom sistemu iz decembra 2015, Zavod za ravnopravnost polova je tokom 2019. i 2020. godine realizovao obuku „Rodno odgovorno budžetiranje u lokalnoj samoupravi“. Glavni cilj obuke bio je upoznati predstavnike/ce lokalne samouprave sa suštinom pojma rodna ravnopravnost i brojnim aspektima u kojima delovanje budžetskih korisnika može da podstakne pozitivne promene i koristi za krajnje korisnike – građane i građanke Srbije.
Obuka je realizovana u 12 opština Vojvodine (Bačkom Petrovcu, Beočinu, Irigu, Sremskoj Mitrovici, Vrbasu, Sečnju, Plandištu, Novom Miloševu, Žablju, Žitištu, Subotici i Malom Iđošu) u kojima je učestvovalo 46 žena i 11 muškaraca zaposlenih u lokalnim samoupravama na poslovima finansija i rodne ravnopravnosti. Edukacija zaposlenih imala je za cilj da objasni šta je rodno odgovorno budžetiranje, kako primena rodne analize utiče na javne budžete, odnosno kakav efekat raspodela sredstava iz budžeta ima na živote žena i muškaraca u lokalnoj zajednici, kao i intenziviranje znanja i uključivanje donosioca odluka i zaposlenih u lokalnim administracijama (odeljenja za budžet i finansije), lokalnih rodnih mehanizama i ženskih lokalnih odborničkih mreža u lokalnim skupštinama na teritoriji AP Vojvodine u kreiranje rodno-osetljivih programa i raspodelu budžetskih sredstava u njihovim lokalnim zajednicama.
Rad sa zaposlenima u lokalnim samoupravama ukazao je na potrebu da se organizuju dodatne edukacije koje se tiču uvođenja rodne perspektive u sva strateška dokumenta opštine, sprovede rodna analiza politika lokalnih samouprava, programa i mera koje one donose, kao i uvođenje rodno osetljive statistike i evidencije. Namera je takođe bila paralelno uspostaviti funkcionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost na svim nivoima.
Diskusija i pitanja zaposlenih tokom obuke bila su usmerena na obaveze sektora finansija, pa je konstatovano da ROB zahteva i suštinsku izmenu u procesu budžetiranja i obaveze budžetskog korisnika na diskusiju i dijalog kako bi rodni jaz bio lakše prepoznat, a cilj definisan. Zaposleni su se saglasili da je uvođenje principa ravnopravnosti među polovima, na žene zaposlene u upravi prebacilo samo brigu, a da je odlučivanje i dalje ostalo u telima gde su većinski zastupljeni muškarci. Zaposleni u upravama i dalje očekuju konkretizaciju instrukcija procesa uvođenja ROB-a, u vidu jednostavnih i razumljivih smernica i struktuiranih dokumenata, i navode da bi im primeri iz dobre prakse ostalih samouprava i praktičan pristup tim podacima bio najkorisniji.
U budžetu svih samouprava je mimo plate, najveći deo sredstava usmeren na podršku obrazovanju, kulturi, sportu i socijalnoj pomoći, te je mišljenje da je rodna analiza dokumenata najpotrebnija u tim oblastima. Svi učesnici su imali nepodeljeno mišljenje da do obuke nisu dovoljno dobro razumeli suštinu ROB-a. Smatraju da bi mehaničko uvođenje ravnopravnosti, kao u slučaju izjednačavanja po polovima, moglo dodatno da iskomplikuje pokretanje diskusije o rodnom jazu.