11. jun – Dan rodne ravnopravnosti

11. jun – Dan rodne ravnopravnosti

Vlada Republike Srbije ustanovila je 2021. godine DAN RODNE RAVNOPRAVNOSTI sa ciljem podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenja položaja žena u Srbiji, kako bi i žene i muškarci, imali jednake mogućnosti da rade, napreduju i žive. Koncept jednakih mogućnosti za sve preduslov je napretka celokupnog društva i jedan je od osnovnih vrednosti demokratske države.

Dan za obeležavanje Dana rodne ravnopravnost izabran je kao podsetnik na 11. jun, dan kada je 1842. godine odobreno školovanje žena u Srbiji. Ukazom kneza Mihaila Nataliji Petrović i Sofiji i Katarini Lekić odobreno je da mogu da otvore školu za žensku decu rukovodeći se time da je pravo glasa i obrazovanje devojčica i žena siguran put ka boljem i kvalitetnijem životu.

RODNA RAVNOPRAVNOST je koncept koji znači da sva ljudska bića imaju slobodu da razvijaju lične sposobnosti i prave izbore bez ograničenja nametnutih strogim rodnim ulogama, da se različito ponašanje, želje i potrebe žena i muškaraca u jednakoj meri uzimaju u obzir, vrednuju i podržavaju.

RODNA RAVNOPRAVNOST podrazumeva ravnopravnu vidljivost, osnaženost i učešće oba pola u svim sferama javnog i privatnog života. Rodna ravnopravnost je suprotna rodnoj neravnopravnosti, a ne rodnim razlikama i njen cilj je da promoviše puno učešće žena i muškaraca u društvu.

RODNA RAVNOPRAVNOST pretpostavlja da muškarci i žene imaju jednake preduslove za ostvarivanje ljudskih prava i da postoje jednake mogućnosti za muškarce i žene da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom, socijalnom i nacionalnom napretku, kao i da imaju identične mogućnosti da uživaju sve koristi i beneficije od napretka jedne zajednice.
Bez ravnopravnosti u političkom, ekonomskom i bilo kom drugom obliku odlučivanja, ne postoji mogućnost da rodna ravnopravnost bude integrisana u kreiranje politika vlade. Bez aktivnog učešća žena u procesu izgradnje našeg društva kao modernog, evropski profilisanog i demokratskog, nije moguće ostvarivanje demokratije, ravnopravnosti i napretka društva.

Rodna ravnopravnost regulisana je u našem zakonodavstvu usvajanjem i primenom kako međunarodnih dokumenata, tako i donošenjem zakona i drugih strategija na nacionalnom i pokrajinskom nivou:

• Zakon o ratifikaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama Ujedinjenih nacija,
• Zakon o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici,
• Pekinška deklaracija i Platforma za akciju,
• Rezolucija o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom i regionalnom nivou,
• Rezolucija Saveta bezbednosti – žene, mir i bezbednost 1325,
• Zakon o rodnoj ravnopravnosti,
• Zakon o zabrani diskriminacije,
• Zakon o sprečavanju nasilja u porodici,
• Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine,
• Strategija za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period 2021-2025. godine,
• Odluka o ravnopravnosti polova AP Vojvodine,
• Program za zaštitu žena od nasilja u porodici i partnerskim odnosima i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u AP Vojvodini za period od 2023. do 2026. godine.

Normativni okvir dostupan je ovde

NASLOVNA: Fotografija iz monografije „Pedeseto-godišnjica 1863-1913, Viša ženska škola u Beogradu”, koja se čuva u Zavičajnom odeljenju Biblioteke grada Beograda, kao i u digitalnoj biblioteci ove ustanove
https://digitalna.bgb.rs/jsp/RcWebBrowseCollections.jsp


 

Još 11 žena postale suvlasnice nekretnine u Vojvodini

Još 11 žena postale suvlasnice nekretnine u Vojvodini

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je danas ugovore o dodeli bespovratnih sredstava bračnim parovima za kupovinu kuća na selu u Vojvodini.

Sredstva je dobilo 11 bračnih parova, a ove godine nekretnine su kupljene u opštinama Bač, Kikinda, Kovin, Srbobran, Bačka Palanka i gradovima Sombor i Subotica.

Konkurs za kupovinu kuća realizuje se kao mera podrške Pokrajnske vlade sa ciljem da se utiče na imovinsko stanje žena koje će na taj način unaprediti i njihov ekonomski položaj.

Statistika o vlasništvu nad nekretninama jedan je od najboljih pokazatelja u domenu ekonomije, a brojke kažu da su žene na teritoriji AP Vojvodine vlasnice nekretnina u 14 odsto, a suvlasnice u 12 odsto slučajeva.

Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se žene i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova. Vlasništvo nad nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao.

Zavod za ravnopravnost polova aktivno radi na osnaživanju žena i ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama, posebno kroz podsticajne programe i konkurse na osnovu kojih je u periodu od 2015. do 2023. godine 338 žena postalo suvlasnica kuće na selu u Vojvodini, a Pokrajinska vlada je za ovaj program iz budžeta izdvojila ukupno 341 milion dinara.


 

ODGOVORNO IZVEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA PUTEM FOTOGRAFIJA

ODGOVORNO IZVEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA PUTEM FOTOGRAFIJA

U četvrtak, 18. maja 2023. godine, povodom Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja, u holu Rektorata Univerziteta u Novom Sadu otvorena je izložba “Slikom do promene”.

Izložbu čine fotografije i ilustracije koje na etičan način prikazuju problem nasilja prema ženama, njegove oblike i reakcije na nasilje, a deo su javne baze koja je dostupna za besplatno korišćenje svim medijima.

Foto: Milena Đorđević/Novinarke protiv nasilja/NPN

Baza je nastala 2022. godine na inicijativu grupe “Novinarke protiv nasilja”, programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Fonda B92 i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Cilj ove inicijative je bio da skrene pažnju na značaj slika koje prate objave o nasilju prema ženama i pomogne medijima da odgovornim izveštavanjem doprinesu boljem razumevanju i prevenciji nasilja prema ženama.

Link na kome je moguće preuzeti fotografije sa uputstvom za korišćenje: Baza fotografija

 

 

 


 

ОBELEŽEN 18. МАЈ / NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

ОBELEŽEN 18. МАЈ / NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović i saradnica za odnose sa javnošću Katarina Krajnović učestvovale su na skupu „Institucionalni mehanizmi za suzbijanje nasilja prema ženama“ povodom obeležavanja 18. maja – Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja. Skup je održan na Pravnom fakultetu u Novom Sadu u organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana, Ministarstva pravde Republike Srbije i mreže „Život bez nasilja“ čiji je Zavod aktivni član od samog osnivanja.

Cilj događaja bio je okupiti predstavnike/ce relevantnih institucija (ministarstva pravde, sudstva, policije, tužilaštva, centara za socijalni rad, tela za rodnu ravnopravnost i drugih) u čijoj nadležnosti je rešavanje problema nasilja u porodici i društvu i podstaći još bolju koordinisanu multisektorsku saradnju državnih organa, preventivno delovanje i pružanje delotvorne zaštite svim ženama i devojčicama.

Događaju su prisustvovali i studenti i studentkinje Pravnog fakulteta u Novom Sadu čime je skup na ovu temu dobio još jedan značaj jer je budućim profesionalcima i profesionalkama približio temu rodno zasnovanog nasilja i dao jednu novu perspektivu kada su u pitanju pravni mehanizmi zaštite žena koje trpe nasilje u porodici.

Konstatovano je da Republika Srbija ima dobar normativni okvir za suzbijanje nasilja prema ženama, i da brojne nevladine organizacije i državne institucije ulažu napore i postižu određene rezultate na planu suzbijanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali da su ovi oblici nasilja i dalje još uvek široko rasprostranjeni, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi života.

U smanjenju nasilja prema ženama najviše doprinosi podizanje društvene svesti o nultoj toleranciji na rodno zasnovano nasilje, kao i pravovremeno i delotvorno reagovanje nadležnih organa i institucija.


 

18. MАЈ – NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

18. MАЈ – NACIONALNI DAN SEĆANJA NA ŽENE ŽRTVE NASILJA U PORODICI

Povodom Dana sećanja na žene žrtve nasilja u porodici podsećamo javnost da je od početka ove godine u Srbiji u porodično-partnerskom kontekstu učinjeno 18 femicida – ubijeno je 16 žena i dve maloletne devojčice od 16 i dve godine.

Dan sećanja na žene žrtve nasilja u porodici ove godine se u Srbiji obeležava po šesti put. Vlada Republike Srbije je 2017. godine 18. maj proglasila Danom sećanja na žene žrtve nasilja nakon što je, na inicijativu Mreže „Žene protiv nasilja” i uz podršku 32 organizacije civilnog društva, peticiju potpisalo više od 8.000 građanki i građana Srbije tokom akcije sprovedene u 25 gradova i opština.

Akcija zagovaranja ideje da se jedan ovakav dan proglasi organizovana je kako bi se javnost, ali i nadležne institucije, stalno podsećale na rizik od femicida i njegove posledice, naročito nakon što je u periodu od 16. do 18. maja 2015. godine tokom 72 sata u Srbiji ubijeno sedam žena.

Sećanje na žene koje više nisu među nama ujedno je i opomena da nepostupanje ili pogrešno postupanje nadležnih institucija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja žene plaćaju svojim životima.

PRIJAVI NASILjE!

JEDINSTVENI SOS TELEFON ZA ŽENE ŽRTVE NASILjA: 0800-10-10-10
(besplatan poziv, radnim danima 10-20 časova)