U Somboru održan XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

U Somboru održan XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

Povodom Međunarodnog dana seoskih žena, u Somboru je 22. oktobra 2022. godine održana tradicionalna manifestacija Zavoda za ravnopravnost polova – Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini.
Manifestacija je održana po 13. put, a ove godine domaćini događaja bili su grad Sombor i Turistička organizacija grada Sombora pod pokroviteljstvom Zavoda za ravnopravnost polova i Pokrajinske vlade.

Manifestaciju su otvorili gradonačelnik grada Sombora Antonio Ratković, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović i Zdenka Mitić, predstavnica lokalnih udruženja i aktivistkinja.

Sajam se svake godine održava u drugom gradu Vojvodine, a povodom obeležavanja Međunarodnog dana seoskih žena (15. oktobar). Cilj je promovisati žena iz ruralnih područja, njihov aktivizam i bogato stvaralaštvo, ali i ukazati na njihov često nepovoljan položaj.

Otvarajući manifestaciju direktorka Zavoda Stanislava Malić-Gostović rekla je da prema podacima koje Zavod redovno vodi i ažurira, na teritoriji Vojvodine deluje preko 450 udruženja žena i da se one pretežno bave domaćom radinošću – ručnim radovima i proizvodnjom hrane.

„Žene sa sela bi sva svoja prava trebalo lako i brzo da realizuju jer one igraju ključnu ulogu u ruralnim ekonomijama kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju. Međutim, šira javnost to često zaboravlja, naročito činjenicu da radni dan žene na selu traje i do 15 sati i da on uključuje i obradu zemlje, i negu stoke, i proizvodnju hrane, i učestvovanje u aktivnostima i van poljoprivrednih gazdinstava i farmi, a pored svega toga, i brigu o deci, starijim osobama i bolesnima. Žene na selu su definitivno te koje čuvaju tradiciju, kulturu, identitet, vrednosti i jezik svakog naroda, i slobodno, neskromno, možemo reći da bez seoskih žena ne bi bilo niti lokalne zajednice niti društva u celini.“ – istakla je direktorka Zavoda.
Pokrajinska vlada kontinuirano, ne samo kroz aktivnosti kao što je Sajam, preko pokrajinskog Zavoda sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, kako kroz svoje konkurse i kroz podsticanje ženskog aktivizma, tako i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima, rekla je Stanislava Malović-Gostović.

Gradonačelnik Sombora Antonio Ratković izrazio je veliko zadovoljstvo što se manifestacija održava u ovom zapadnobačkom gradu i naglasio da je za lokalnu samoupravu od velike važnosti da osnaži žensko preduzetništvo, a posebno žene u ruralnim područjima i da će se podrška putem gradskih konkursa nastaviti i u narednom periodu.
„Ono na šta je Grad Sombor ponosan, u ovoj godini, pored svih konkursa koje smo imali za manifestacije, za kulturno-umetnička društva, za udruženja, imali smo Javni poziv za pomoć ženskom preduzetništvu, a od ove godine prvi put je bio i Konkurs za očuvanje kulturnog nasleđa, gde smo izdvojili određena sredstva u budžetu Grada, koja planiramo svakako i u narednoj godini“, istakao je Ratković.

Predstavnica lokalnih udruženja i aktivistkinja Zdenka Mitić istakla je da su udruženja žena značajan korak ka ekonomskom osnaživanju žena jer su seoske žene često neopravdano u senci i sa otežanim pristupom resursima. Njihovo angažovanje i udruživanje, uz tako karakterističnu solidarnost, put su ka jačanju naših ruralnih sredina.
„Stoga želim da vam poručim da nastavite da menjate svoju okolinu i zajednicu, da budete glasne i da se borite, da konstantno učite i unapređujete svoje veštine i znanja, da budete uporne jer imate snagu da promenite ono što nije dobro i unapredite ono što može da predstavlja dobrobit za celu vašu zajednicu.“ – poručila je na kraju Zdenka Mitić.

Na Sajmu je učestvovalo preko 180 udruženja žena sa teritorije cele Vojvodine. Žene su na štandovima predstavile svoje rukotvorine i proizvode i još jednom pokazale da predstavljaju veliki potencijal svojih lokalnih zajednica i resurs na koji se može računati.

U pratećem programu manifestacije u Svečanoj sali Gradske kuće održana je prezentacija devet udruženja žena iz upravnih okruga Vojvodine, gde su članice predstavile primere dobre prakse i rezultate koje su postigle u okviru svojih aktivnosti. Prezentaciji su prisustvovale predstavnice rodnih mehanizama sa pokrajinskog nivoa – Saveta za rodnu ravnopravnost Pokrajinske vlade, Odbora za ravnopravnost polova Skupštine AP Vojvodine, Ženske parlamentarne mreže Skupštine AP Vojvodine, Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i rodnu ravnopravnost, zamenica pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana za rodnu ravnopravnost i drugi, koje su na taj način pokazale podršku institucija u angažovanju i kontinuiranoj komunikaciji pokrajinskih organa sa udruženjima žena kada je u pitanju praćenje i podsticanje njihovog rada, planiranje i iniciranje novih koraka.

PRILOG RTS 1
PRILOG Radio-televizije Vojvodine


 

XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini / Sombor / 22.10.2022.

XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini / Sombor / 22.10.2022.

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana seoskih žena, u subotu 22. oktobra 2022. godine u Somboru će biti održana tradicionalna manifestacija Zavoda za ravnopravnost polova „Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini”.

Manifestacija se svake godine održava u drugom gradu Vojvodine povodom obeležavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana seoskih žena, kada zemlje širom sveta različitim aktivnostima ukazuju na poseban doprinos žena na selu, na njihovu ključnu ulogu u unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, unapređenju kvaliteta hrane i eliminisanju siromaštva na selu. Ove godine dan se obeležava pod sloganom „Seoske žene se uzdižu i traže osnovna prava na održivi razvoj“.

Manifestaciju će u 11 časova svečano otvoriti gradonačelnik Sombora Antonio Ratković, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović i Zdenka Mitić, predstavnica lokalnih udruženja i aktivistkinja.

Grad Sombor je domaćin trinaeste po redu manifestacije koja će ove godine okupiti preko 180 udruženja žena sa sela sa teritorije cele Vojvodine. Posetioci će imati priliku da vide proizvode iz domaće radinosti, pre svega rukotvorine, vez, tkanice, suvenire, ali i da probaju tradicionalnu vojvođansku hranu pripremljenu po starinskim receptima.

Manifestacija ima za cilj da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, ali i društveni aktivizam kada je u pitanju razvoj i promocija svojih lokalnih zajednica.  U tom kontekstu, 8 udruženja žena iz sedam upravnih okruga Vojvodine predstaviće u Svečanoj sali Gradske kuće svoje primere dobre prakse i rezultate koje su postigle u okviru svojih aktivnosti.

Manifestacija je prilika da se posetioci, ali i predstavnici institucija, stručna javnost i mediji upoznaju sa bogatim stvaralaštvom i aktivizmom seoskih žena koje mogu biti značajan resurs za razvoj poljoprivrede, turizma ali i lokalnih zajednica uopšte.

Sajam je izložbeno-prodajnog karaktera i traje od 10 do 15 časova.

Događaj se održava u organizaciji grada Sombora i Turističke organizacije Sombora pod pokroviteljstvom Zavoda za ravnopravnost polova i Pokrajinske vlade.

AGENDA manifestacije


 

15. oktobar – Međunarodni dan seoskih žena

15. oktobar – Međunarodni dan seoskih žena

Povodom 15. oktobra Međunarodnog dana seoskih žena Zavod za ravnopravnost polova koristi priliku da skrene pažnju javnosti na položaj žena u ruralnim sredinama i na probleme sa kojima se one suočavaju u svakodnevnom životu.

Žene iz ruralnih područja smatraju se ranjivom grupom stanovništva, a njihov nepovoljan socioekonomski položaj, u poređenju sa muškarcima, ogleda se u težem pristupu resursima, nižem nivou obrazovanja, manjim šansama za održivo zapošljavanje i različitim oblicima diskriminacije. Žene sa sela ne učestvuju ravnopravno na pozicijama vlasti i u donošenju odluka na svim nivoima. Kućni poslovi i briga o deci skoro su isključivo poslovi kojima se bave žene, uz intenzivni rad u poljoprivredi, dok u organizaciji gazdinstva uglavnom imaju ograničeni pristup prihodima, imovini i odlučivanju. U Srbiji, većinu lica čiji su glavni izvori prihoda od zarada i prihodi od imovine čine muškarci, dok žene čine većinu lica čiji su glavni izvori prihodi penzija i socijalna davanja.

Pored manjeg vlasništva nad privatnim resursima poput zemlje, obradivog zemljišta i nepokretnosti (žene na selu vlasnice su gazdinstava u Srbiji u samo 12 odsto slučajeva), utiče i neadekvatan pristup uslugama u zajednici koje bi povećale njihove šanse na tržištu rada (usluge nege i brige o deci, bolesnima i starijima), prevoz, pristup informacijama o pravima i dostupnim vidovima podrške, pristup informacionim tehnologijama, pristup znanjima i programima doživotnog učenja, koji bi stvorili šanse za održivo zapošljavanje, samozapošljavanje, zadrugarstvo i socijalno preduzetništvo.

Iako svojim radom mnogo doprinose poljoprivrednoj proizvodnji, istraživanja su pokazala da žene na selu dobijaju mnogo manje finansijske pomoći, i mnogo manje koriste mogućnosti koje nudi poljoprivredna politika. Korisnici mera poljoprivredne politike većinom su poljoprivrednici sa većim farmama, obrazovaniji i mlađi, a to su obično muškarci, dok su žene te koje su manje obrazovane, s manjim farmama i starije životne dobi.

Više od polovine žena sa sela formalno je nezaposleno, neke od njih nemaju ni zdravstveno osiguranje, a u starosti neretko žive na rubu egzistencije. Od početka pandemije korona virusa dodatno su marginalizovane time što je povećan obim neplaćenog kućnog rada i poslova staranja o porodici, što ih je dovelo u situaciju od povećanog rizika od nasilja u porodici.

Postojeća podrška ženama u poljoprivredi i u ruralnom razvoju je još uvek nedovoljna i neophodno je da se zameni sistemskom podrškom koja doprinosi održivim promenama i poboljšanju kvaliteta svakodnevnog života na selu.
Politikama Pokrajinske vlade predviđeni su posebni programi i mere za unapređenje položaja žena i ekonomskog osnaživanja ranjivih grupa. Jedna od mera jeste svakako rodno odgovorno budžetiranje koje se u AP Vojvodini primenjuje od 2015. godine. Cilj ovakve javne politike jeste ugrađivanje rodne perspektive u kreiranje budžeta na svim nivoima vlasti, njegovu procenu i analizu i restruktuiranje prihoda i rashoda u cilju ravnomerne raspodele sredstava, sa ciljem zadovoljavanja potreba i žena i muškaraca, naročito marginalizovanih društvenih grupa kao što su žene na selu.

Zavod za ravnopravnost polova od svog osnivanja radi na vidljivosti žena sa sela i putem konkursa, edukacija i promocije ove društvene grupe u javnosti radi na unapređenju njihovog položaja. Jedan od programa ekonomskog osnaživanja žena koji je pokazao najvidljivije rezultate svakako jeste konkurs za kupovinu kuća na selu na osnovu kog je od 2015. godine do danas 327 žena postalo suvlasnica nekretnine.

Zavod za ravnopravnost polova će ove godine Međunarodni dan seoskih žena obeležiti organizovanjem tradicionalne manifestacije „Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini“ 22. oktobra 2022. godine u gradu Somboru. Na Sajmu će se predstaviti seoske žene iz 180 udruženja žena sa područja čitave Vojvodine. Ženska udruženja prikazaće svoje rukotvorine i druge proizvode afirmišući na taj način svoj aktivizam, kreativnost i preduzetnički potencijal.

Manifestacija je prilika da se posetioci ali i lokalne samouprave i drugi predstavnici institucija, stručna javnost i mediji upoznaju sa stvaralaštvom seoskih žena koje predstavljaju značajan resurs za razvoj privrede, turizma ali i lokalnih zajednica uopšte.

15. oktobar je ustanovljen kao Svetski dan seoskih žena na Konferenciji žena Ujedinjenih nacija u Pekingu 1995. godine, kada se i naša vlada obavezala da ženama na selu obezbedi ravnopravan pristup i potpuno učešće u strukturama vlasti, i učini vidljivim njihove potrebe i mogućnosti u kreiranju razvojnih politika sela.


 

Raspisan konkurs za razvoj i afirmaciju ženskog preduzetništva

Raspisan konkurs za razvoj i afirmaciju ženskog preduzetništva

Pokrajinski zavod za ravnopravnost polova raspisao je za privredna društva i preduzetnice Javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za podršku razvoja i afirmacije ženskog preduzetništva u 2022. godini sa ciljem jačanja žena preduzetnika i privrednih društava, odnosno mikro i malih preduzeća u kojima su većinski vlasnici žene, a koje posluju na teritoriji AP Vojvodine.
Namera je unaprediti njihovo poslovanje, potpomoći kreiranje novih radnih mesta kroz investicije u opremu, rast prihoda i unapređenje tehnologija procesa proizvodnje odnosno pružanja usluga.

Predmet javnog konkursa je finansiranje kupovine opreme, a pravo učešća imaju privredna društva i preduzetnici sa sedištem ili registrovanom poslovnom jedinicom na teritoriji AP Vojvodine. Ukupna sredstva koja se dodeljuju po konkursu iznose 13.350.250,00 dinara, a visina traženih sredstava, uključujući i PDV, ne može biti manja od 150.000,00 dinara, odnosno veća od 445.000,00 dinara po pojedinačnoj prijavi.

Oblast ekonomskog osnaživanja žena spada u jedan od prioritetnih zadataka Zavoda za ravnopravnost polova. Ekonomsko osnaživanje žena obuhvata kreiranje programa, akcija, kampanja i drugih aktivnosti kojima se podstiče zapošljavanje, samozapošljavanje i bolji ekonomski položaj žena u oblasti ekonomskog razvoja.

Konkurs je otvoren do 4. novembra 2022. godine, a sve informacije u vezi sa konkursom kao i načinom za apliciranje možete pogledati ovde


 

Međunarodna konferencija “Interkulturalnost i rodna ravnopravnost u obrazovanju 2022”

Međunarodna konferencija “Interkulturalnost i rodna ravnopravnost u obrazovanju 2022”

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović učestvovala je 1. oktobra 2022. godine na VIII Međunarodnoj naučnoj konferenciji „Interkulturalnost i rodna ravnopravnost u obrazovanju 2022“, na poziv Pedagoškog zavoda Vojvodine, Odseka za rumunistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Nacionalnog saveta rumunske nacionalne manjine.
Konferencija je organizovana sa ciljem da se ukaže koliko je interkulturalnost prožeta u svim oblastima društvenog života, naročito u multikulturalnoj sredini kao što je AP Vojvodina. Namera je ispitati koliko smo kao društvo tolerantni prema nosiocima različitih kultura, koliko ih prihvatamo i poštujemo.

Direktorka Zavoda istakla je da negovanje raznolikosti, multikulturalnosti i rodne ravnopravnosti predstavlja jednu od normi za izgrađivanje društva koje je sposobno da upravo te različitosti i specifičnosti pojedinaca i pojedinki pretvori u dobrobit i darove društvu i da je prvi korak ka izgrađivanju takvog društva i negovanju tih vrednosti dobro osmišljeno i utemeljeno znanje koje se stiče od najranijeg uzrasta kroz obrazovnu praksu i školsku politiku.

„Izvestan napredak na planu urodnjavanja obrazovanja je ipak postignut jer imamo planske dokumente poput Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine i Strategije razvoja obrazovanja do 2030. godine, kao i krovni Zakon o rodnoj ravnopravnosti, ali u celini posmatrano, ono je još uvek nedovoljno rodno senzibilisano. Zakoni u oblasti obrazovanja i nauke uglavnom su rodno neutralni, iako ima zakona u koje se postepeno integriše rodna perspektiva. U većini zakona postoje odredbe o zabrani diskriminacije i upotrebi rodno osetljive terminologije, ali je evidentan izostanak posebnih mera namenjenih ženama i devojčicama, kako u vezi sa školovanjem na različitim nivoima obrazovanja, tako i u vezi sa radom u ustanovama obrazovanja“, istakla je direktorka Zavoda na naučnom skupu.

Na konferenciji su učestvovali brojni ugledni zvaničnici i gosti iz inostranstva, prosvetni radnici, profesori i profesorke, predstavnici lokalnih tela za rodnu ravnopravnost, radnici u kulturi i drugi koji se bave temom interkulturalnosti i rodne ravnopravnosti.


 

Prijave za XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini – 22. oktobar 2022/Sombor

Prijave za XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini – 22. oktobar 2022/Sombor

XIII Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini ove godine biće održan u gradu Somboru, 22. oktobra u ulici Kralja Petra I u periodu od 10 do 15 časova.

Manifestacija “Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini” je tradicionalni događaj Zavoda za ravnopravnost polova koja se svake godine održava u drugom gradu Vojvodine a povodom obeležavanja Međunarodnog dana seoskih žena (15. oktobar), kada zemlje širom sveta različitim aktivnostima ukazuju na poseban doprinos žena na selu, na njihovu ključnu ulogu na selu u unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, unapređenju kvaliteta hrane i eliminisanju siromaštva na selu.

Sajam ima za cilj da promoviše žene sa sela, njihovu kreativnost, ručnu radinost i stvaralaštvo. U pitanju je jednodnevna manifestacija čiji je centralni događaj posvećen predstavljanju rukotvorina, hrane, suvenira i drugih proizvoda koja prave udruženja žena iz Vojvodine. Događaj je izložbenog i prodajnog karaktera sa krajnjim ciljem da se najšira, kako stručna, tako i ostala javnost upozna sa potencijalima i veštinama ove društvene grupe. Pravo učešća imaju udruženja žena i preduzetnice sa teritorije AP Vojvodine, a namera je promovisati njihove proizvode kao mogući turistički brend Vojvodine i lokalnih zajednica.

Način prijave: Zainteresovane učesnice manifestacije popunjavaju obrazac prijave. Ukoliko je delatnost udruženja specifična i udruženje uspešno po nečemu u svojoj lokalnoj zajednici i šire, potrebno je popuniti deo u prijavi koji se odnosi na prezentaciju primera dobre prakse udruženja (tačka 9 Prijave). Prezentacije će činiti deo programa manifestacije u okviru kog će predstavnice udruženja drugim učesnicima predstaviti svoje rezultate u nameri da edukuju i ohrabre druga udruženja u svojim poduhvatima i idejama.

Prijavu je potrebno poslati poštom na adresu Zavoda za ravnopravnost polova ili elektronskim putem na mejl sandra.backo@ravnopravnost.org.rs. Nakon prijave svim učesnicama će biti poslato uputstvo sa informacijama o dolasku na manifestaciju, kao i program sa satnicom.

Rok za prijavu je 03. oktobar 2022. godine.


 

Konkurs za lokalne samouprave sa teritorije AP Vojvodine za izradu Lokalnog akcionog plana za unapređenje rodne ravnopravnosti

Konkurs za lokalne samouprave sa teritorije AP Vojvodine za izradu Lokalnog akcionog plana za unapređenje rodne ravnopravnosti

Zavod za ravnopravnost polova objavio je u okviru svojih podsticajnih programa Javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava jedinicama lokalnih samouprava sa teritorije AP Vojvodine za finansiranje izrade Lokalnih akcionih planova i realizacije aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana za unapređenje rodne ravnopravnosti u 2022. godini.

Ukupna sredstva koja se dodeljuju iznose 6,5 miliona dinara i biće raspodeljena za finansiranje izrade LAP-a jedinica lokalnih samouprava i za finansiranje realizacije aktivnosti predviđenih važećim LAP-om.

Pravo učešća na konkursu imaju jedinice lokalne samouprave sa teritoriji AP Vojvodine sa uspostavljenim telom za rodnu ravnopravnost, u skladu sa procedurom propisanoj u konkursnoj dokumentaciji.

Ciljevi konkursa proističu iz obaveza definisanih u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na kreiranje javnih politika značajnih za rodnu ravnopravnost i unapređenje politike jednakih mogućnosti kojom se obezbeđuje ravnopravno učešće i zastupljenost žena i muškaraca, posebno pripadnika osetljivih društvenih grupa u svim sferama života, kao i primenu normativnih okvira i strateških dokumenata iz oblasti rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.

Specifični ciljevi konkursa odnose se na obaveze lokalnih samouprava definisanih u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na  donošenje planskih akata u oblasti rodne ravnopravnosti radi razvoja, unapređivanja i ostvarivanja rodne ravnopravnosti.

Lokalni akcioni plan je instrument  javne politike na lokalnom nivou koji predstavlja program lokalne samouprave za rešavanje određenih problema, odnosno realizaciju određenih ciljeva. Lokalni akcioni plan za ostvarivanje rodne ravnopravnosti je dokument koji se usvaja (za određeni period) u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, i on je u potpunosti prilagođen potrebama i prioritetima određene opštine, grada ili regiona i odnosi se na aktivnosti lokalne samouprave ali i drugih lokalnih aktera.

U 2021. godini Zavod za ravnopravnost polova finansirao je izradu 10 Lokalnih akcionih planova za unapređenje rodne ravnopravnosti i to za opštine/gradove Apatin, Čoka, Kula, Novi Bečej, Novi Kneževac, Senta, Opovo, Šid, Zrenjanin i Žitište.

Namera Zavoda jeste da ovim konkursom podrži one opštine i gradove koje imaju pravni okvir za ostvarivanje rodne ravnopravnosti da naprave i strateški dokument za njegovu primenu i donesu Lokalne akcione planove, ali da pruži podršku i onim opštinama i gradovima koji nemaju uređene dokumente iz oblasti rodne ravnopravnosti da donesu pravne akte i naprave strateški okvir za njihovo sprovođenje u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti.

Konkurs je otvoren do 14. novembra 2022. godine, a sve informacije o konkursu mogu se dobiti ovde


 

Institucije i civilni sektor kao partneri u primeni Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Institucije i civilni sektor kao partneri u primeni Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je 29. juna 2022. godine ugovore sa predstavnicima udruženja građana sa teritorije AP Vojvodine kojima su odobrena bespovratna sredstva za realizaciju projekata u oblasti unapređenja položaja žena i rodne ravnopravnosti.

Sredstva su dodeljena na osnovu Javnog konkursa za dodelu sredstava udruženjima za oblast ravnopravnosti polova u AP Vojvodini u 2022. godini, sa ciljem podsticanja politike jednakih mogućnosti kroz promovisanje i primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti, zatim putem osnaživanja žena za participaciju u javnom životu lokalne zajednice, kao i zaštite i promovisanja politike jednakih mogućnosti kod mladih uzrasta od 16 do 19 godina.

Finansijsku podršku na osnovu konkursa, u ukupnom iznosu od 3.249.750,00 miliona dinara, dobilo je 26 udruženja građana kojima je na ovaj način omogućena realizacija aktivnosti u oblasti unapređenja rodne ravnopravnosti u svojim lokalnim zajednicama.

Prema rečima Gordane Adamov, izvršne direktorke Bečejskog udruženja mladih, cilj njihovih projektnih aktivnosti biće usmeren na promociju Zakona o rodnoj ravnopravnosti kod mladih i žena. “Specifičnost opštine Bečej jeste što se u našoj lokаlnoj samoupravi sprovodi mehanizam participativnog budžetiranja, tako da ćemo se kroz projekat fokusirati na edukaciju žena o njihovom većem učešću u javnom životu, ali i na edukaciju građana i građanki o tome zašto je rodno odgovoran budžet važan za život i napredak jedne lokalne zajednice”, istakla je ona.

Jedna od preporuka Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine odnosi se i na saradnju institucija i civilnog sektora, u smislu jačanja kapaciteta nevladinih organizacija koji se posmatraju kao partneri u sprovođenju politike jednakih mogućnosti i kreiranja novih javnih politika.


 

 

Dan rodne ravnopravnosti – 11. jun

Dan rodne ravnopravnosti – 11. jun

Predsednice Skupština opština i gradova u AP Vojvodini

Povodom 11. juna – Dana rodne ravnopravnosti, Zavod za ravnopravnost polova se priključio akciji „Žene u fokusu“ koja je osmišljena u saradnji sa mrežom „Život bez nasilja“ i drugim pokrajinskim organima, sa namerom da na današnji dan učini žene vidljivim u javnoj sferi i afirmiše njihove potencijale i uspehe.

Predsednice opština i gradova u AP Vojvodini

U tom kontekstu, Zavod za ravnopravnost polova je u fokus stavio žene u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti na teritoriji AP Vojvodine sa namerom da promoviše žene na rukovodećim pozicijama i na taj način utiče na uklanjanje rodnih stereotipa u društvu o tome da žene nisu dovoljno zainteresovane ili sposobne da se bave politikom i da je njima mesto samo u privatnoj sferi.

Prema podacima Zavoda, od 45 lokalnih samouprava u AP Vojvodini u zakonodavnoj vlasti na mestu gradonačelnice, odnosno predsednice opštine nalazi se 10 žena i to na čelu Alibunara, Apatina, Bačkog Petrovca, Beočina, Bele Crkve, Vršca, Sremske Mitrovice, Čoke, Kovina i Rume.

U izvršnoj vlasti na mestu predsednice Skupštine opštine tj. grada nalazi se 9 žena i to u Novoj Crnji, Novom Sadu, Pećincima, Senti, Sečnju, Srbobranu, Staroj Pazovi, Vrbasu i Žitištu.

Rezultat porasta broja žena u političkom životu direktna je posledica niza novih zakonskih odredbi i drugih usvojenih mera koje podržavaju veće učešće žena u javnom i političkom životu, ali i promene svesti javnosti da žene kao društvena grupa čini pola svetske populacije i da bez njihovog uključivanja ne možemo obezbediti ravnomernu zastupljenost potreba i interesa oba pola.

Povećano učešće žena u političkom i javnom životu ima višestruke koristi za svako društvo, jedan je od najvažnijih pokazatelja napretka i demokratije i jedan od najvažnijih prioriteta u postizanju suštinske ravnopravnosti polova. Veće učešće žena u politici i na mestima odlučivanja donosi ne samo novi aspekt i novi kvalitet u odlučivanje i upravljanje, već vodi ka efikasnijem, funkcionalnijem i organizovanijem društvenom poretku.

11. jun – Dan rodne ravnopravnosti proglasila je Vlada Republike Srbije 27. oktobra 2021. godine, a navedeni dan je izabran jer je tog datuma 1842. godine ukazom kneza Mihaila Nataliji Petrović i Sofiji i Katarini Lekić odobreno da mogu da otvore školu za žensku decu.

(Fotografije su preuzete sa službenih sajtova i opština)


 

Još 15 žena postalo vlasnica kuće u Vojvodini

Još 15 žena postalo vlasnica kuće u Vojvodini

Direktorka Zavoda za ravnopravnost polova Stanislava Malić-Gostović potpisala je ugovore o dodeli bespovratnih sredstava bračnim parovima za kupovinu kuća na selu u Vojvodini čime je na taj način još 15 žena postalo vlasnica nepokretnosti zajedno sa svojim partnerom.

Konkurs za kupovinu kuća Zavoda za ravnopravnost polova realizuje se od 2015. godine, a osmišljen je sa ciljem da se poveća broj žena vlasnica nekretnine kako bi se na taj način one ekonomski osnažile, a njihovo imovinsko stanje unapredilo.

Do sada je 327 žena postalo suvlasnica kuće na selu u Vojvodini, a Pokrajinska vlada je za ovaj program iz budžeta izdvojila ukupno 323 miliona dinara.

Ove godine najviše kuća dodeljeno je na teritoriji grada Subotice, u selima Bajmok, Višnjevac, Čantavir, Bački Vinogradi i Hajdukovo, a zatim u Kikindi (u selima Bašaid i Nakovo), u Bačkoj Topoli (selo Tomislavci), Malom Iđošu (Lovćenac), Čoki (Padej), Bačkoj Palanci (Parage), Vrbasu (Savino Selo), Žablju (Đurđevo) i Pećincima (Sibač).